Spremni za zaokret?

Ako promotrimo današnje najbrže rastuće tvrtke, lako ćemo izvesti zaključak da je prošlo vrijeme zakona ponude i potražnje te rasta jednoznamenkastim iznosima. Prošlogodišnja Deloitteova lista 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki srednje Europe imala je prihode veće za 1290 posto, s time da je najbrže rastuća Prusa Research, specijalizirana za 3D printanje, rasla 17.000 posto. Industrija 4.0 akumulirala je sve znanje koje smo tisućljećima stjecali, promijenila je gotovo preko noći poslovne modele, radna mjesta i kvalitetu života.

Iako nam nesporno olakšava svakodnevicu, tehnologija, ali i proizvodni principi i preferencije potrošača mijenjaju se takvom brzinom da oni koji zaostanu jedan korak, ako odmah ne potrče, više neće stići.
Agilnost, u tom kontekstu, nije izbor. Tvrtke moraju biti agilne za današnju tržišnu utakmicu. Pojam agilnost (pokretljivost) označava sposobnost naglog, ali učinkovitog mijenjanja položaja tijela bez gubitka ravnoteže. Uz potonju, potrebna je koordinacija, brzina, refleksi, snaga i izdržljivost - sve što vam treba za današnju poslovnu svakodnevicu.

Prilagodljivost, fleksibilnost i ravnoteža tri su osnovne kvalitete bitne za dugoročnu poslovnu agilnost.

Danas multimilijarderske tvrtke poput Ubera ili Airbnba za svoj uspjeh mogu najviše zahvaliti činjenici da su pobjednici u digitalnoj bitki. Bili su najbrži i najspretniji.
Agilne kompanije rade ozbiljan iskorak u odnosu na ustaljene prakse, osluškuju tržište i fokus stavljaju na prilagođavanje promjenama u hodu, što ponekad nije u skladu s unaprijed zacrtanim planovima. Od krutih organizacijskih procedura okreću se multifunkcijskim timovima s unutarnjom suradnjom, pojedincima i smislenoj interakciji s njima.

Opća suprotnost agilnim organizacijama birokratske su organizacije, u kojima donošenje odluka traje dulje jer postoji više zapovjednih kanala kojima treba proći prije donošenja odluke. Agilnost je više stanje uma nego stroga orijentacija na metode i procedure. Zahtijeva iskreni timski rad i konstruktivne povratne informacije. Da bi tvrtka bila agilna, svi odjeli moraju surađivati i funkcionirati kao dobro podmazan stroj i zato ne treba zaboraviti na upravljanje ljudskim resursima. Promjene, posebice one neplanirane, mogu negativno utjecati na zaposlenike, njihova očekivanja i motivaciju, pa je bitno brzo i učinkovito odgovoriti na promjene očekivanja zaposlenika. Iz perspektive ljudskih resursa agilnost znači osigurati da ljudski kapital u organizaciji svojim vještinama i sposobnostima brzo reagira na nove procese i mobilizira se na djelotvoran način.
Za to vam nije potreban poseban HR odjel unutar tvrtke, ali svakako je potrebno prilagoditi organizacijsku strukturu, ponajprije orijentacijom na ljude iz malo drukčije perspektive. Tu se podrazumijeva kultiviranje, inoviranje i preslagivanje vrijednosti unutar sustava te pomicanje granica prema razmišljanju o tome kako razvijati organizaciju izvan tih okvira.

Otkako je ekran postao najvažnije mjesto na svijetu, moderna ekonomija sve se više odmiče od klasičnih modela zapošljavanja. Koje god bilo područje djelatnosti neke tvrtke, stvarala ona fizičke ili virtualne proizvode i usluge, velika je vjerojatnost da se korisničko iskustvo ostvaruje dobrim dijelom (a možda i u potpunosti) na ekranu mobitela, računala ili nekog pametnog uređaja.

Prodaja, marketing, korisnička potpora, komunikacija… Većina važnih procesa zapravo se provodi putem tog prozorčića, a svi članovi tvrtke moraju biti u stanju raspravljati o tome što se na ekranu nalazi. Sve je češće pitanje među tvrtkama kako će se nositi s alternativnim vrstama radnog odnosa poput freelancera, vanjskih suradnika, zaposlenika koji rade samo dio radnog vremena ili na daljinu… Važno je da pratite trendove i isprobavate one modele koji vam se čini primjenjivi na vaše poslovanje, a donose vam uštedu ili povećanje profita.

Primjerice, InVision, platforma za projekt-dizajn, vrijedna je milijardu dolara i ima 800 zaposlenika i – nijedan ured. Njen osnivač i glavni izvršni direktor Clark Valberg kaže da pravovremena prilagodba podrazumijeva odlično poznavanje stanja u tvrtki i uspostavu metrike kojom možete pratiti učinkovitost mjera koje provodite.

InVision je nastao u Brooklynu prije sedam godina, a njime se koristi 4,5 milijuna ljudi u tisućama tvrtki, uključujući Lyft, Netflix, Gap i Starbucks.

Potrebu za nečim poput InVisiona Valberg je uočio dok je vodio kreativnu agenciju u New Yorku i stalno nailazio na poteškoće u radu s dizajnerima i klijentima, i to uvijek zbog istih detalja. Prikupljanje potrebnih talenata kako bi ostvario svoju ideju bilo mu je popriličan izazov, posebice uzme li se u obzir da je pokušaj te realizacije vremenski koincidirao s razdobljem kada je Google dodatno jačao. Ne vidjevši mogućnost da – s ograničenim brojem članova tima – pobijedi u nadmetanju s tim divom, Valberg je odlučio svojom ciljanom skupinom učiniti stručnjake iz malo „rubnijih“ američkih sredina, poput Saskatchewana, Wichite ili Phoenixa. Tako im je ponudio dvostruko više nego što su u tom trenu već zarađivali – iako i dalje manje nego što bi mogli zaraditi u Silicijskoj dolini ili New Yorku – ali i kontrolu nad rasporedima i lokacijama rada.
To je tako dobro prošlo da je Valberg odlučio potpuno odbaciti ideju fizičkih ureda. InVisionova strategija sastoji se od korištenja Airstreamovih prikolica, ali i zelenoga ekrana koji rabe tijekom videokonferencija, kako bi dodatno zbunili ljude svojim lokacijama. Glavni i odgovorni za videoizričaj tvrtke proveo je čak godinu dana putujući Amerikom, bez odmora (i tako ostvario vrhunac svoje dosadašnje karijere, kaže Valberg, javljajući se iz kućnog ureda u Brooklynu).

U svojoj tvrtki, ali i u tvrtkama koje se InVisionom koriste, Valberg razbija mit fizičke blizine kao preduvjeta za ostvarenje kreativnosti timova i iza nas ostavlja vrijeme kada su se velike ideje rađale slučajno na puš-pauzi. „Inovacija nije magija, već rezultat dobrih postavki“, kaže, „i što si odlučniji, to će takvih rezultata biti više.“

Poslovna agilnost rezultat je organizacijske inteligencije. Nije lako donositi odluke u okruženju koje se rapidno mijenja jer je magnituda promjena jednostavno prevelika. Za čelnike kompanija to može biti izrazit emocionalni teret, pa se mnogi menadžeri, u stilu Buridanovog magarca, paraliziraju i od svih mogućih opcija odaberu onu najgoru – ne donijeti odluku.
U stresnim je vremenima prirodno preispitivati sebe i svoje sposobnosti kao lidera. U suštini imate dvije opcije: pribjeći starim navikama ili prihvatiti izazove i iskoristiti ih za učenje i rast. Ovih pet savjeta pomoći će vam da se uspješno nosite s neizvjesnošću, a što ih više prakticirate, to ćete više razvijati unutarnju agilnost, poticati kreativnost i uživati u vožnji!

Manifest agilnosti

Temeljni skup agilnih načela definirana su Manifestom iz 2001. godine, te predstavljaju vodilju za agilni pristup u bilo kojem području.
“Tražimo bolje načine razvoja softvera razvijajući softver i pomažući drugima pri njegovom razvoju. Tako smo naučili više cijeniti ljude i njihove međusobne odnose od procesa i oruđa, upotrebljiv softver od iscrpne dokumentacije, suradnju s naručiteljem od pregovaranje oko ugovora, reagiranje na promjenu od ustrajanja na planu.
Drugim riječima, iako cijenimo vrijednosti na desnoj strani, više vjerujemo u one na lijevoj.“