Tema
Zašto u Hrvatskoj franšizno poslovanje nije popularno?
Franšizni model poslovanja uhodani je oblik poslovanja koji franšizodavac ugovorno daje na korištenje franšizoprimcu uz dogovoreno plaćanje naknade po nekoliko stavki. Najčešće su tu radi o ulaznoj naknadi, naknadi po prodaji ili određenoj fiksnoj naknadi. Postoje i drugi oblici, no najvažnije je naglasiti da se tu radi o već uhodanim poslovima kojima se preuzima ne samo proizvod ili usluga - već i sve popratne stvari. Preciznije, preuzima se kompletan know how. Damjana Domanovac, predsjednica Zajednice franšiznog poslovanja HGK i direktorica franšize PLACE2GO, koja izdaje specijalizirani časopis za putovanja te organizira međunarodni sajam PLACE2GO, za Privredni je odgovorila na naša pitanja o toj temi. Koliko se u Hrvatskoj razlikuje ovaj oblik poslovanja u odnosu na vodeće zemlje Europske unije? Možemo reći da se zapravo ne razlikuje sam oblik poslovanja, već činjenica da smo po broju nacionalnih franšiza na posljednjemu mjestu u Europi. To nije nešto čime bismo se mogli pohvaliti, no ovaj oblik poslovanja dugi je niz godina nailazio na nerazumijevanje svih onih pratećih čimbenika koji su bitni za franšizno poslovanje, od bankarskih institucija do državnih institucija. Prvi pomak dogodio se kada je Hrvatski zavod za zapošljavanje uvažio franšizno poslovanje kao jedan od mogućih oblika samozapošljavanja, što mi u Zajednici za franšizno poslovanje HGK smatramo i vlastitim uspjehom. U čemu je hrvatska specifičnost? Ne bih rekla da je tu u pitanju neka specifičnost, osim činjenice da ne možemo detektirati franšizere zbog toga što se svi vode pod nekim drugim NKD-ima, već činjenica da smo relativno mlada zemlja kad je riječ o franšizama. Znanje o franšizama u Hrvatskoj vrlo je nisko, a ako je niska razina znanja, automatski je mali i interes potencijalnih franšizoprimaca, a i onih tvrtki koje bi mogle svoj proizvod ili uslugu franšizirati i postati franšizodavci. Damjana Domanovac/Foto: PLACE2GO Koje su prednosti ovakvog načina poslovanja? Prednosti su velike. Kao prvo, to su već, kako sam prije rekla, uhodani poslovi. Znači ne počinje se od nule, već se netko prije vas uvjerio da su taj proizvod ili usluga traženi na tržištu i dobro prihvaćeni. Bitna je činjenica da preživljava mnogo veći postotak tvrtki koje posluju po franšiznom modelu, što je pogotovo vidljivo u prvim godinama poslovanja. Franšizoprimci se uvijek imaju kome obratiti i uvijek imaju mentora koji će im pomoći da što bolje startaju jer je i franšizodavcu bitno da franšiza posluje što bolje i duže. Koja su ograničenja? Ograničenja su financije. Da biste došli do faze prodaje franšize, morate platiti niz nevidljivih troškova poput zaštita, ugovora, odvjetnika, konzultanata i ostalog, pa tek tada staviti franšizu na tržište. Za te aktivnosti, nažalost, još ne možete dobiti ciljana sredstva u bankama jer u Hrvatskoj ne postoje tzv. franšizni brokeri koji u potpunosti razumiju ovakav oblik poslovanja. Tu dolazimo i do druge strane: ni franšizoprimci uglavnom ne mogu dobiti sredstva za kupnju franšize jer su to uglavnom startupovi. Tako da je situacija prilično zamršena. Možete li izdvojiti neke primjere dobre prakse? Imamo fantastične primjere iz prakse za koje je naše tržište već mnogo puta čulo. Mi iz Zajednice za franšizno poslovanje HGK jako smo na njih ponosni. To su naše perjanice Surf'n'Fries, Muzej iluzija, Carwiz, koji su prodali svoje franšize u više od 20 zemalja na svim kontinentima. I mi smo prodali franšizu za naš turistički magazin PLACE2GO na nekoliko tržišta, a posebno se ponosimo francuskim izdanjem koje je Udruga turističkih novinara Francuske još 2012. godine proglasila najkvalitetnijim turističkim magazinom u Francuskoj. Kako se vaša tvrtka snašla u ovoj krizi? Snalazimo se tako da se prilagođavamo novonastaloj situaciji. Svima je jasno da se neće moći normalno putovati još barem nekoliko godina te da daleke prekooceanske destinacije možemo na neko vrijeme zaboraviti. Mi imamo dovoljno sadržaja da pišemo o svim tim destinacijama, no u ovom trenutku bilo bi neozbiljno pisati o destinacijama na koje se ne može putovati. Stoga nam upravo iz tiska izlazi 53. broj magazina PLACE2GO koji smo posvetili samo Hrvatskoj. Vjerujemo da je to dobar trenutak da i sami potpomognemo ovoj prepolovljenoj sezoni. Prvi put ćemo magazin prevesti na engleski jezik u digitalnom izdanju i napraviti kampanju te vjerujemo da će kao takav postati tražena literatura svih budućih turista koji planiraju posjetiti Hrvatsku. Na koji način organizirate skupove i što je s međunarodnim sajmom PLACE2GO? Sajam PLACE2GO smo, na našu veliku žalost, morali odgoditi za sljedeću godinu. Našli smo se u najgoroj mogućoj situaciji za jednog organizatora sajmova. Već smo bili u Areni s kamionima kada smo dobili obavijest o tome da je sajam nemoguće održati. Možete zamisliti koliko je truda, rada i financija u tom trenutku palo u vodu! Stvarno je teško kad se sajam odgodi samo četiri dana prije njegovog početka. To je i meni samoj najteži trenutak u 25-godišnjoj poslovnoj karijeri. Za sada pomalo radimo na sajmu koji će se održati od 26. od 28. veljače 2021. u Areni Zagreb. Zahvalni smo svim svojim izlagačima koji su nas podržali u ovoj, za sve, teškoj situaciji i razumjeli našu poziciju. Za sve nas koji nastojimo odgovorno poslovati teško je prihvatiti činjenicu da se moramo suočiti s nevidljivim neprijateljem koji je jači od nas.
Tema
Osvrt IJF-a: Troše li Hrvati previše na lijekove?
Vlada je nedavno najavila sustavno rješavanje problema dugovanja bolnica veledrogerijama. U najnovijem Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije autorica Marijana Bađun analizira ovu problematiku. Prema nedavnom dogovoru predstavnika Vlade i veledrogerija, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje bolnicama će uplatiti 500 milijuna kuna iz Državne riznice radi podmirenja dijela dugovanja veledrogerijama koja, prema posljednjim dostupnim podacima, iznose više od 4,2 milijarde kuna. Bađun ističe kako je u Hrvatskoj već ustaljena praksa da bolnice gomilaju dugove, a veledrogerije strpljivo čekaju (i dočekaju) intervenciju Ministarstva financija. Udio izdataka za lijekove HZZO-a u ukupnim rashodima HZZO-a za zdravstvenu zaštitu povećao se, naime, s 19 posto u 2014. na 24 posto u 2019., a naročito je velik porast izdataka za posebno skupe lijekove. Ukupna potrošnja lijekova u 2019. iznosila je 7,6 milijardi kuna, dok su izdaci HZZO-a za lijekove, prema objavljenome godišnjem izvješću, bili 5,6 milijardi kuna. Na tržištu sve veći broj skupih lijekova "Porast potrošnje lijekova sam po sebi nije problem. Potražnja za lijekovima raste zbog sve većeg širenja kroničnih bolesti, starenja stanovništva i pojave novih mogućnosti liječenja. No, važno je istražiti kako optimalno koristiti sredstva za lijekove, odnosno provjeriti učinkovitost lijeka u odnosu na njegovu cijenu, a to je cilj farmakoekonomike koja u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena“, kaže Bađun podsjećajući na analizu Instituta za javne financije prije dvije godine, gdje je naglašeno da bolnice moraju smanjiti dospjele nepodmirene obveze racionalnim poslovanjem te da je potrebno obaviti analizu poslovanja poduzeća iz područja veleprodaje i maloprodaje lijekova, a osobito ljekarni. Autorica osvrta ističe kako porast izdataka za posebno skupe lijekove ne iznenađuje jer se na tržištu javlja sve veći broj novoregistriranih inovativnih lijekova koji su vrlo skupi, a HZZO ih sve više uvrštava na listu lijekova koji se financiraju iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Ujedno raste i broj korisnika tih lijekova. Svim će zemljama u budućnosti biti izazov omogućiti ih pacijentima, a ujedno i obuzdati porast rashoda te osigurati da odabrani lijekovi imaju dobre kliničke rezultate u odnosu na utrošeni novac, odnosno da je njihova primjena opravdana. Hrvatska na dnu europske ljestvice Potrošnju lijekova u Hrvatskoj korisno je promatrati u međunarodnom kontekstu, no važno je da podaci OECD-a o potrošnji lijekova ne sadrže bolničku potrošnju. Položaj Hrvatske i ostalih zemalja zasigurno bi bio drukčiji kad bi se i ta stavka uključila, no i bez toga Hrvatska je na dnu zemalja Europske unije s 388 dolara po stanovniku (prema paritetu kupovne moći). Samo Danska ima manju potrošnju, 339 dolara, a na vrhu je ljestvice Njemačka s 844 dolara po stanovniku. Danska i Nizozemska prema gospodarskoj razvijenosti odudaraju od skupine zemalja s najmanjom potrošnjom, a obje su provele i mjere racionalizacije potrošnje lijekova. Foto: Shutterstock No, analizira li se udio potrošnje lijekova u ukupnim rashodima za zdravstvo (također bez uključivanja bolničke potrošnje lijekova), tada je Hrvatska u gornjem vrhu ljestvice s relativno visokim udjelom od 21 posto. Prednjači Bugarska, a na dnu su opet Danska i Nizozemska. Ključno pitanje - trošimo li lijekove efikasno? Za Hrvatsku je osobito važno da HZZO počne objavljivati više detaljnih podataka o rashodima za zdravstvenu zaštitu – ponajprije bolničku. Također je potrebno istražiti tržište posebno skupih lijekova i provjeriti u kojoj se mjeri rabe generički lijekovi koji su troškovno efikasniji. "S obzirom na to da Hrvatska ne stoji dobro prema zdravstvenim pokazateljima, poput stope smrtnosti od raka i kardiovaskularnih bolesti, čini se kako je ključno više raditi na ranom otkrivanju i prevenciji bolesti, što bi također utjecalo na visinu potrošnje lijekova", kaže Bađun navodeći kako pravo pitanje nije trošimo li previše ili premalo, nego trošimo li učinkovito, a istraživanja pokazuju kako je u tim aspektima odgovor često 'ne'.  
Tema
Visoko sofisticirani brodovi izvozni su adut malih hrvatskih brodogradilišta
Posredstvom šibenske tvrtke CroNoMar, ovih dana naručiteljima iz Norveške je isporučeno čak pet brodova, ukupno vrijednih oko devet milijuna eura. Riječ je o aluminijskim radnim brodovima za sektore marikulture, dužine od 12 do 15 metara i širine od 7 do 12 metara, te prosječne mase od preko 35 tona po brodu. Pulski Tehnomont isporučio je servisno plovilo - katamaran, Iskra brodogradilište iz Šibenika dva broda, od čega jedan multifunkcionalni, te brodogradilište Oštro iz Kaštela dva broda, od kojih je jedan jednotrupac dug 12 metara, a drugi dvotrupac dužine 14,75 metara. Ana Zajc, viša projektna savjetnica u tvrtki CroNoMar, otkriva da je potpisana gradnja još dva broda hibrida koji će se graditi u brodogradilištu Oštro. Norveški naručitelj je, kaže, prezadovoljan dosadašnjim tijekom gradnje dva broda na hibridni pogon ugovorena prošle godine, pa se odlučio podugovoriti još dva plus dva takva broda u kaštelanskom brodogradilištu. S Tehnomontom je također ugovorena gradnja jednog servisnog plovila. Vrijednost novih ugovora u brodogradilištu Oštro i u Tehnomontu iznosi sedam milijuna eura. “Brodove izgrađene u hrvatskim brodogradilištima karakterizira brzina, iznimna tehničko-tehnološka opremljenost, odlična prilagođenost tegljenju i lakšem rukovanju pri sidrenju. Upravo to je našim partnerskim hrvatskim brodogradilištima omogućilo značajnu prednost pred konkurencijom. Do sada je u Hrvatskoj posredstvom CroNoMar-a izgrađeno 140 brodova za međunarodni sektor marikulture, ukupne izvozne vrijednosti oko 150 milijuna eura. Trenutno svi partneri naše tvrtke, to su Iskra brodogradilište, Oštro, Tehnomont i Nuić Nautika, rade pojačano kako bi uspjeli ispoštovati rokove ugovorenih isporuka za 2020. godinu. Za sada uspjevamo, usprkos činjenici da smo svi mi koji radimo ovaj posao suočeni s brojnim izazovima zbog trenutne situacije u svijetu", pojašnjava Ana Zajc. Ana Zajc/ Foto:CroNoMar Vrhunski besprijekorno izgrađen brod Prvo višenamjensko plovilo izgrađeno u Iskra brodogradilištu Šibenik, nekadašnjem NCP-u, nastavak je višegodišnje suradnje s norveškim partnerima. To je prvi brod ovoga tipa izgrađen u Hrvatskoj. Radi se, kako kaže Zajc, o vrhunskom brodu koji je izgrađen besprijekorno. Ne otkriva vrijednost tog broda, ali se u brodograđevnim krugovima procjenuje da bi mogla biti između dva i pol i tri milijuna eura. Cijenu mu diktira bogata oprema. Ovaj model radnog broda značajno je veće ugovorene vrijednosti od bilo kojeg do sada pojedinačno isporučenog broda iz Iskra brodogradilišta. „Kvaliteta, konkurentnost, profesionalnost i iskustvo šibenskog brodograditelja bilo je ključno za zaključenje pregovora o gradnji višenamjenskog broda za norveško tržište. Riječ je o aluminijskom jednotrupcu dužine 15 metara i širine 7,5 metara, s potpuno novom namjenom u odnosu na prethodno izgrađene brodove. Novi brod se može koristiti kao ribarski i kao servisni brod. Upravo zbog svoje višestruke namjene brod je posebno dizajniran, u smislu da ima specifičnu servisnu i ribarsku opremu. Ima tri generatora, posebne skladišne prostore za ribu, pomične ograde i druge alate kako bi se izmijenila namjena broda i mnogo drugih noviteta. U Norveškoj će se koristiti za rad na ribogojilištima, ali i kao ribarski brod. Područje namjene su obalne vode Norveške. Brod je također predviđen i za funkciju tegljenja, jer ima ugrađen sustav oil spill prevention. U potpunosti je opremljen high tech opremom nužnom za višenamjenski rad, kao i ROV-om, noćnim i dnevnim kamerama i dvije dizalice. Brodom se može upravljati s dvije pozicije - izvan i unutar kormilarnice. Kada je brod u funkciji servisnog plovila, tada je predviđena posada od tri člana, a kada radi kao ribarica, onda ima šest članova posade. Brod je u potpunosti opremljen za smještaj svih članova posade, ali i najmodernijom tehnologijom za monitoring podmorja, uključujući i sonar“, pojašnjava Ana Zajc. Foto:CroNoMar Deset godina suradnje s norveškim tvrtkama Cijeli projekt izgradnje radnih brodova za međunarodno tržište marikulture započeo je u Hrvatskoj 2010. godine posredovanjem tvrtke CroNoMar. Glavni cilj ove tvrtke bio je povezivanje hrvatskih i norveških tvrtki u maritimnom sektoru, kako bi se jačao izvozni potencijal hrvatskih proizvođača. „Svi hrvatski partneri u ovom projektu prepoznati su na međunarodnom tržištu marikulture kao profesionalne tvrtke, pouzdani i sigurni partneri koji garantiraju vrhunsku kvalitetu svojih proizvoda, uz isporuku na vrijeme.  Upravo je to temelj uspješne suradnje između norveških i hrvatskih partnera, koja traje već više od jednog desetljeća“, ističe Ana Zajc. Dodaje da je današnje vrijeme obilježeno situacijom koja je pogodila svjetsku ekonomiju, ujedno vrijeme u kojem treba uložiti dodatne napore i ne odustati od svojih ciljeva. „Uvijek postoji mogućnost da se prilagodbom u pravo vrijeme ostvari i više od očekivanog. Ovaj projekt je odličan primjer uspješne poslovne suradnje između hrvatskih i norveških partnera. Zahvaljujući ovom projektu dokazana je kvaliteta i konkurentnost hrvatske brodogradnje u jednoj od najrazvijenijih brodograđevnih zemalja, kakva je norveška brodogradnja”, zaključuje Zajc.  
Tema
Onečišćenje oceana plastikom moglo bi se utrostručiti do 2040.
Potrošnja plastike za jednokratnu uporabu povećala se za vrijeme pandemije koronavirusa, pa maske za lice i rukavice od lateksa svakodnevno plutaju azijskim plažama, objavila je nevladina organizacija International Solid Waste Association. Odlagališta u svijetu zaprimaju rekordne količine plastičnih pakiranja za hranu i internetske ambalaže za dostavu. Istraživanje koje su proveli znanstvenici i stručnjaci, a naručio The Pew Charitable Trusts i SYSTEMIQ, ponudilo je rješenja koja bi mogla smanjiti obujam plastike koja završi u oceanima za više od 80 posto. Ne podUzme li se ništa, količina plastike koja svake godine odlazi u more porast će s 11 na 29 milijuna tona, ostavljajući kumulativnih 600 milijuna tona koje će oceani progutati do 2040. godine. To je jednako težini tri milijuna plavih kitova, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Science. Onečišćenje plastikom utječe na sve, to nije "vaš, a ne moj problem", niti problem jedne zemlje, to je svačiji problem, rekla je jedna od autorica studije Winnie Lau iz kompanije Pew i dodala da će se stvari pogoršati ako se ništa ne učini. Strategija izložena u studiji uključuje preusmjeravanje stotina milijardi dolara iz ulaganja u proizvodnju plastike u neke druge alternativne materijale, postrojenja za recikliranje i razvoj gospodarenja otpadom u zemljama u razvoju. No to zahtjeva preokret u industriji koja ubrzano gradi nove kemijske pogone širom svijeta kako bi povećala proizvodnju plastike, budući da je klasična proizvodnja goriva sve više ugrožena razvojem ekoloških izvora energije. Količina proizvedene plastike brzo se povećava nakon 1950. godine, kada je globalna proizvodnja iznosila 2 milijuna tona. U 2017. godini ta je brojka iznosila čak 348 milijuna tona, a očekuje se da će se udvostručiti do 2040. godine, procjenjuje studija. Koristiti papir ili alternativne kompostabilne plastike Veliki proizvođači plastike, uključujući ExxonMobil, Dow i Chevron Phillips Chemical, izjavili su da se zalažu za borbu protiv onečišćenja plastikom, iako istodobno povećavaju proizvodnju. Projekti koje financiraju usredotočeni su uglavnom na čišćenje otpada. Znanstvenici preporučuju se novu proizvodnju zakonski obeshrabri i osiguraju subvencije alternativnim rješenjima poput višekratne uporabe. Industrija plastike istovremeno lobira protiv zabrana jednokratne plastike. Neki od najvećih njezinih kupaca su kompanije široke potrošnje poput Coca-Cole, PepsiCo, Nestle i Unilevers, koji su se redom obvezale da će u budućnosti za pakiranja koristiti veću količinu recikliranog materijala. Studije pokazuju da bi vlade i kompanije bez značajne promjene takva stanja, do 2040. godine mogle smanjiti količinu plastike koja se sliva u oceane za svega sedam posto. Da bi se slijevanje plastike u oceane smanjilo za 80 posto, potrebno je koristiti pakiranja od papira ili alternativne kompostabilne plastike, dok bi ambalaža trebala biti tako dizajnirana da se udvostruči udio materijala koji je moguće reciklirati za više nego dvostruko. Neki su kritizirali spaljivanje, kemijsko recikliranje i postrojenja za proizvodnju plastičnih goriva, smatrajući da takve metode uključuju ispuštanje emisija ugljikovih spojeva, a pomažu i u održavanju proizvodnje plastike. Umjesto toga "stavili bismo veći naglasak na potrebu smanjenja i zaustavljanja proizvodnje plastike", rekao je Von Hernandez iz nevladine organizacije Break Free from Plastic. Omogući li se industriji ostvarenje projekcija rasta do 2050. godine, to bi učetvorostručilo proizvodnju u tom razdoblju i većina preporuka za smanjenje uporabe plastike bila bi besmislena", naglasio je Hernandez.
Tema
Utjecaj pandemije bit će tri puta jači od svjetske financijske krize
Allianz je predstavio svoje najnovije Globalno izvješće o osiguranju koje uzima puls tržišta osiguranja diljem svijeta te se osvrće na prošlogodišnje rezultate i gleda na buduća kretanja. Globalna industrija osiguranja ušla je u 2020. godinu u dobrom stanju jer su u 2019. godini premije porasle za 4,4 posto što je najjači rast u četiri godine. Koronavirus je pogodio svjetsku ekonomiju poput meteorita. Nagli prekid gospodarskih aktivnosti širom svijeta udarit će i potražnju za osiguranjem te se očekuje da će se globalni premijski prihodi smanjiti za 3,8 posto u 2020. godini, a životno će osiguranje vjerojatno biti pogođeno više od osiguranja imovine i osiguranja od nezgoda, sa stopama rasta pada 4,4 posto, odnosno 2,9 posto. Dakle, utjecaj pandemije koronavirusa bit će tri puta jači od utjecaja svjetske financijske krize kada se globalni premijski prihod smanjio za 1 posto. U usporedbi s trendom rasta prije  - pandemija će od globalnog premijskog fonda „odgristi” oko 360 milijardi eura. "Godina 2020. izgubljena je zbog virusa, u to nema nikakve sumnje. Zanimljivije je pitanje što dolazi nakon bolesti. U osnovi vidimo tri već uočena trenda koji će u narednim godinama skupiti snagu: digitalizacija poslovnog modela, zaokret prema Aziji i rastući značaj ESG-faktora", izjavio je Ludovic Sub-ran, glavni ekonomist Allianza. Još jedno izazovno desetljeće  Istočna Europa zabilježila je rast od 8,6 posto u 2019. godini, što je pad s 9,5 posto od prethodne godine. Oba segmenta, životno osiguranje i osiguranje imovine i osiguranje od nezgoda, doprinijeli su povećanju premije, životno je osiguranje zabilježilo snažan rast od 10 posto i to tek drugi put od velike financijske krize kada je rast bio dvoznamenkast. "Nakon izazovnog desetljeća nakon velike financijske krize, očvrsnuta europska industrija osiguranja pokazala se izuzetno otpornom tijekom pandemije", rekla je Patricia Pelayo Romero, koautorica izvješća, koja navodi kako je budućnost manje ohrabrujuća. "Kao i u drugim poljima, Europa još više zaostaje za SAD-om i posebice Azijom. Neposredno prije velike financijske krize, europski udio na globalnom tržištu još je bio jednak američkom i daleko ispred Azije. Na kraju ovog desetljeća bit će 6 postotnih bodova iza Sjedinjenih Država i nevjerojatnih 15 postotnih bodova iza Azije. Koronakrizu treba smatrati pozivom na buđenje Europi, da se konačno pribere i pokrene inicijativu višeg i inkluzivnijeg rasta", rekla je Patricia Pelayo Romero. Hrvatsko tržište osiguranja poraslo je za 5,8 posto u 2019. godini, što je pad s 9 posto prethodne godine, ali i dalje je drugi najjači rast od velike financijske krize i daleko iznad prosjeka u posljednjem desetljeću. Pokretač rasta bio je segment osiguranja imovine i osiguranja od nezgoda, koji obuhvaća gotovo 70  posto tržišta. Premije za životno osiguranje s druge su se strane smanjile za 2,2  posto, a kao i ostala tržišta za životno osiguranje u Europi, posljednjih je godina postalo nepredvidljivije. No 2020. će, blago rečeno, biti izazovnija. U Allianzu očekuju da će premije pasti za 5,5 posto. Međutim, nakon stagnacije uslijedit će brz oporavak 2021. godine, a tržište će porasti za 5,6 posto. Tijekom cijelog desetljeća do 2030. godine očekuje se da će Hrvatska dosegnuti rast od 3,6 posto godišnje, što je znatno iznad tempa iz prethodnog desetljeća.
Tema
U krizi su neizbježne integracije i spajanja
Aktualna tema o smanjenju broja ministarstva u nekim se poslovnim krugovima ne doživljava kao proces koji će donijeti značajnije uštede. Mišljenja su da je smanjenje broja ministarstva, i uštede u razlici plaća nekoliko ministara koji će u novom ustroju Vlade RH vrlo vjerojatno postati državni tajnici, zanemarivo te da će u praksi ostati sve isto. Zbog korona krize i neizvjesnosti kojoj se ne vidi kraja, sigurno je da ništa neće biti isto kada je u pitanju poslovanje tvrtki - za njih su racionalizacija i prilagodba novim uvjetima neizbježni. Posljednjih dana se posebno vode velike polemike oko pripajanja Ministarstva turizma u neko veće ministarstvo. Po svemu sudeći Ministarstvo turizma se neće spojiti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, gdje je nekada pripadalo, nego nekom drugom ministarstvu, moguće Ministarstvu gospodarstvu, a kojem će se, spekulira se, dodati još pokoje ministarstvo. U praksi to znači da će, primjerice, i nadalje nautički sektor rješenje svojih problema tražiti izvan Ministarstva turizma, kojemu nije pripadao niti u ustroju nekoliko posljednjih vlada. Dio turističkih djelatnika, koji nije bio zadovoljan s radom sadašnjeg ministra turizma i njegovih suradnika, smatra da, unatoč tome, ne postoji opravdanje za gašenje Ministarstva turizma. "Ako ministar ne radi dobro, treba izabrati drugoga, a ne pripajati Ministarstvo turizma nekom drugom ministarstvu koje će možda imati drugačije prioritete. Turizam je jako važan za ovu zemlju i mora imati samostalno ministarstvo", kaže nam jedan hotelijer. Roglićev poučak Međutim, nije samo javni sektor taj koji smanjuje broj organizacija i čelnih ljudi. Izazovi u doba korona krize traže od tvrtki fleksibilnost i racionalizaciju poslovanja. Branko Roglić, jedan od vodećih hrvatskih poduzetnika i vlasnik Orbico grupe, nedavno je u razgovoru za Privredni.hr najavio promjene u svojoj tvrtki. Precizno i uvjerljivo Roglić je objasnio način i razloge smanjenja broja tvrtki unutar Grupe te način njihove integracije. "Integrirat ćemo turistički i ostali segment poslovanja, kao što je Orbico Beauty u Orbico. U ovom trenutku imamo 47 tvrtki u 20 država, a u roku od dvije godine imat ćemo 20 tvrtki u 20 država, točnije, po jednu tvrtku u svakoj državi. Na taj će način integrirani dio sadašnjih tvrtki postati odjeli. Tako ćemo uštedjeti na plaćama, ali i na putovanjima. Uz to, uštede su moguće i u logističkom dijelu", kazao je Roglić. Pad koji će Grupa imati ove godine zbog pandemije Covid-a 19, neće ugroziti poslovanje, ali, poručio je Roglić, smanjit će troškove, tako da opet očekuju standardno dobru godinu za Orbico grupu. Cappelli: Bitno je da turizam može artikulirati svoje želje Odgovarajući na pitanja novinara bi li u budućoj vladi trebalo biti mjesta za zasebno Ministarstvo turizma i hoće li mu on biti na čelu, ministar turizma Gari Cappelli danas je izjavio da je za turizam najvažnije dobro artikulirati i ostvarivati svoje interese. "Bitno je da turizam ima svoga zastupnika na ovaj ili onaj način - kroz zasebno ministarstva ili nekoliko ministarstava, te da može artikulirati svoje želje i imati jednu točku gdje se svi mogu ujediniti i vidjeti što treba raditi", rekao je Cappelli na ulasku u Banske dvore. Cappelli kaže da je Ministarstvo turizma specifično, jer je praksa pokazala da projekti poput izmjene bitnih zakona i propisa moraju proći i kroz deset drugih ministarstva, a iz tog razloga, pojašnjava, neki se zakoni i nisu mijenjali dvadeset godina. Zaključio je da će o arhitekturi buduće vlade odlučiti premijer, pa i o tome hoće li u njoj biti Ministarstva turizma.