Tema
Minimljekara: Željeli smo proizvesti ono čega nema
Dvojica Zadrana Dragan Jurjević i Mate Odžaković investirali su u minimljekaru u kojoj se proizvodi jogurt od punomasnog mlijeka krava s velebitskih pašnjaka. S obzirom na to da se posljednjih godina broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka smanjuje, priča iz Zadra posebno veseli. Tim više što ni jedan od dvojice poduzetnih Zadrana do sada nije bio povezan s poljoprivredom ni preradom mlijeka - Jurjević je voditelj proizvodnog odjela velike multinacionalne kompanije, a Odžaković se bavi turizmom. Odluku o osnivanju trgovačkog društva Eko Mlikarija, koje se bavi proizvodnjom domaćeg jogurta, donijeli su nakon razmišljanja o tome čega nedostaje na lokalnom tržištu te nakon putovanja po Europi na kojima su primijetili kako hoteli gostima za doručak nude mliječne proizvode karakteristične za njihov kraj. "Željeli smo proizvesti domaći jogurt od punomasnog mlijeka kakav nismo mogli pronaći na tržištu, koji bi bio proizveden bez ikakvih industrijskih dodataka, konzervansa ili pojačivača okusa, idealan za crijevnu mikrofloru. Smatrali smo da postoji potražnja za domaćim mliječnim i zdravim proizvodima koji bi bili proizvedeni u suvremenom, higijenski besprijekornom pogonu, procesom koji mlijeku ne oduzima njegov najzdraviji dio. Iako smo se vodili mislima o tome kakav su jogurt nekad proizvodili naši preci, ipak smo željeli postići blaži okus jogurta, za razliku od kiselih kakvi su se nekad proizvodili. Prilikom istraživanja postojećeg tržišta, u nekoliko mjeseci isprobali smo velik broj jogurta koji se nude kupcima, sve u želji da saznamo što se sve može može kupiti na našem tržištu, a čega nedostaje", priča Jurjević. Domaći zadarski jogurt u zanimljivoj ambalaži / Foto: Eko Mlikarija Izgradnju minimljekare financirali su vlastitim novcem i djelomice kreditom, bez ikakvih državnih potpora ili sredstava iz EU fondova. Veliku stručnu pomoć u organizaciji prostora mljekare, pronalasku kvalitetnog tehnologa za pokretanje proizvodnje te savjetima o izboru tehnologije dobili su od prof. dr. sc. Samira Kalita, profesora s Agronomskog fakulteta iz Zagreba. "U tom procesu naučili smo da je mlijeko kompleksna tekućina čiji udio masnoće može varirati, iako je riječ o istim kravama na istom pašnjaku. Nas dvoje istodobno smo jako mnogo čitali, zvali i provjeravali te više puta analizirali mlijeko i jogurt u Zavodu za javno zdravstvo u Zadru te u Referentnom laboratoriju za mlijeko i mliječne proizvode u Križevcima, kako bismo u konačnici došli do proizvoda za koji vjerujemo da je kvalitetan i zdravi mliječni proizvod koji se po svome načinu proizvodnje uvelike razlikuje od svega što postoji na tržištu", kaže Mate Odžaković. Ističe da je im najteže bilo pronaći krave na području Zadarske županije koje su na slobodnoj ispaši jer su željeli prvoklasnu sirovinu za proizvodnju domaćeg jogurta. Takve nisu mogli pronaći na području Zadarske županije jer ih je jako malo, ali imali su sreću pa su pronašli mladu obitelj s četvero djece s područja Gračaca koji imaju 28 krava i svoj OPG. "Njihove su krave na slobodnoj ispaši oko Cerovačkih pećina tijekom cijele godine, osim zimi kada ih smještaju u štale gdje ih hrane domaćim ličkim sijenom. S njima smo postigli dogovor da uzimamo mlijeka koliko nam je potrebno za proizvodnju, što je odlično za nas, a pogotovo u fazi pokretanja proizvodnje. Iznimno smo zadovoljni našom suradnjom jer smatramo da počiva na zdravim temeljima, i za nas i za njih", zadovoljan je Odžaković. Mlikarijin jogurt proizveden je bez obiranja mlijeka, pa se postupak njegove proizvodnje prilagođava svakoj pošiljci i udjelima mliječne masti u mlijeku, koji znaju varirati od 4,4 do 4,6 posto. "Nažalost, dosta ljudi vjeruje kako će se od mliječne masti udebljati, što nije točno jer se upravo u mliječnoj masti nalaze vitamini A i D koji su među najzdravijim sastojcima mlijeka", pojašnjava Odžaković. "Probnu proizvodnju pokrenuli smo u svibnju ove godine, najprije nudeći jogurt na kušanje svojoj obitelji i prijateljima kako bismo dobili povratnu informaciju o tome sviđa li im se okus i gustoća jogurta. Dobivenim povratnim informacijama potom smo se koristili kako bismo prilagođavanjem načina proizvodnje dobili krajnji proizvod za koji smo uvjereni da je pogođen i po okusu, koji je blag, te po gustoći", dodaje Jurjević. Foto: Eko Mlikarija Eko Mlikarija jogurt trenutno plasira samo na području Zadra, i to dostavom kupcima na kućne adrese. "Kupcima se jogurt sviđa i po okusu, ali i po ambalaži. Naime, jogurt pakiramo u staklenu ambalažu čime omogućavamo da proizvod zadrži svježinu punih 15 dana koliki mu je rok uporabe. Pakiranjem u staklenu ambalažu istodobno i čuvamo prirodu o kojoj svi ovisimo. Plan nam je kupiti praonicu kako bi staklene boce bile povratne", otkriva Odžaković. Maksimalan dnevni kapacitet ove zadarske minimljekare jest 200 litara domaćeg jogurta. Njeni vlasnici žele se koncentrirati samo na proizvodnju domaćeg jogurta od punomasnog mlijeka koji žele brendirati kao zdravi domaći proizvod. Planiraju širiti proizvodnju, ali ne gubeći pritom na kvaliteti proizvoda - već, zaključuju, vodeći se istim principom da se prilikom proizvodnje iz mlijeka ne gube najzdraviji dijelovi.    
Tema
Najčešće nepravilnosti koje su inspektori otkrili
Od početka godine najčešće nepravilnosti koje je inspekcija rada utvrdila kod poslodavaca u Hrvatskoj odnose se na neisplatu niti minimalne plaće radnicima i nevođenje ili nevođenje na propisan način evidencije o radnicima i radnom vremenu, a u području zaštite na radu većina prekršaja odnosi se na propuste poslodavaca u obavještavanju tijela nadležnog za nadzor smrtnih i teških ozljeda nastalih na radnome mjestu, pokazuju podaci Državnog inspektorata. Inspektori državnog inspektorata u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine u području radnih odnosa obavili su ukupno 4.601 nadzor. Zbog osnovane sumnje u počinjenje ukupno 2.230 djela prekršaja, inspektori rada protiv poslodavaca fizičkih i pravnih osoba te odgovornih osoba u pravnim osobama nadležnim općinskim sudovima podnijeli su 999 optužnih prijedloga, izdali 28 obveznih prekršajnih naloga i 181 prekršajni nalog te izrekli i naplatili četiri kazne na mjestu počinjenja prekršaja. Također, zbog osnovane sumnje u počinjenje 48 kaznenih djela protiv poslodavaca i odgovornih osoba poslodavaca nadležnim državnim odvjetništvima podnijeli su 42 kaznene prijave. Prema podacima Državnog inspektorata, u navedenom razdoblju inspektori rada u području radnih odnosa u skladu sa zakonskim propisima zbog utvrđenih nezakonitosti donijeli su i 470 upravnih mjera. Najviše nepravilnosti u uslužnim djelatnostima i građevini Najčešće utvrđivane nezakonitosti zbog kojih su poduzimane prekršajne odnosno upravne mjere odnosile su se na neisplatu niti minimalne plaće radnicima; nevođenje ili nevođenje na propisan način evidencije o radnicima i o radnom vremenu; neizdavanje radniku pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada (u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku) ili nedostavljanje primjerka prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku. Uz to, mnogi poslodavci svojim radnicima nisu dostavljali obračune dugovane a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili obračuni nisu imali propisani sadržaj, nisu prijavljivali radnike nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja odnosno podnosili prijave na obvezna osiguranja, odjave i promjene nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja izvan propisanih rokova. Jedna od najčešće zabilježenih nezakonitosti odnosi se na rad stranaca. Iako su kršenja propisa iz djelokruga inspekcije rada utvrđivana u svim djelatnostima, u području radnih odnosa najviše kršenja propisa utvrđeno je u ostalim uslužnim djelatnostima, građevinarstvu, trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala i u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Zaštita na radu - 491 novčana kazna i 86 prekršajnih naloga Kada je riječ o području zaštite na radu, od prvog dana ove godine do 31. kolovoza inspektori su obavili 3.764 inspekcijska nadzora. U tom razdoblju, inspekcijskim nadzorima utvrđeno je ukupno 3.555 povreda propisa/prekršaja, od čega se 581 povreda odnosi na prekršaje, a ostalo na upravne mjere. Na osnovi činjenica utvrđenih na terenu, inspektori su donijeli ukupno 2.974 upravne mjere. Prema podacima Državnog inspektorata, najveći broj donesenih mjera odnosio se na privremeno udaljavanje s mjesta rada onog radnika za kojeg poslodavac ne može predočiti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta, zabranu uporabe sredstava rada i osobne zaštitne opreme, obavljanje radnih postupaka protivno propisima zaštite na radu, organiziranje pružanja prve pomoći radnicima na radu na propisani način, ispitivanje sredstava rada, ispitivanje parametara radnog okoliša te na obvezu procjenjivanja rizika. Inspektori su na mjestu počinjenja prekršaja izrekli 491 novčanu kaznu, izdali 86 prekršajna naloga i obvezna prekršajna naloga te podnijeli četiri optužna prijedloga nadležnim prekršajnim sudovima. Većina prekršaja poslodavaca odnosila su se na propuste poslodavaca u obavještavanju tijela nadležnog za inspekcijski nadzor smrtnih i teških ozljeda nastalih na prostoru poslodavca te na obveze poslodavaca da izrade procjene rizika. "Zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenih djela, inspektori rada nadležnim državnim odvjetništvima podnijeli su 57 kaznenih prijava protiv 101 osobe. Većina kaznenih prijava podnesena je zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela iz članka 215. stavak 2. i članka 221. stavak 1. Kaznenog zakona, odnosno zbog opasnosti po život i tijelo osoba, koje su izazvane neprimjenom pravila zaštite na radu i zbog izvođenja pojedinih radova protivno propisima i priznatim pravilima struke", kažu u Državnom inspektoratu. U navedenom razdoblju najveći broj nezakonitosti iz područja zaštite na radu utvrđen je u djelatnostima gradnje zgrada, specijalizirane građevinske djelatnosti, ostalim uslužnim djelatnostima, proizvodnji prehrambenih proizvoda, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, djelatnosti smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića te trgovine na malo.
Tema
Neizvjesna jesen: Situacija je teška, ali je njome moguće upravljati
Još je davnih dana naš pjesnik Petar Preradović rekao kako 'stalna na ovom svijetu samo mijena jest'. Promjene su neizbježne. Tijekom života, u procesu starenja, mijenja se naše tijelo, mijenjanju se naši pogledi i prioriteti u procesu stjecanja znanja i iskustva, mijenja se naša okolina, a i svaki dan donosi određene promjene, ističe u svom tekstu za Privredni Mirta Fraisman Čobanov, vlasnica i direktorice Partus akademije za razvoj izvrsnosti. Kada je upitanju neizvjesnost koju nam donosi jesen, Fraisman Čobanov istaknula je nekoliko najvažnijih značajki koje se dotiču poslovnog i privatnog plana. Promjene nisu problem. Nesigurnost i neizvjesnost jest ono što teško podnosimo. Također, svatko od nas ima određeni kapacitet za to koliko promjena odjednom u određenom trenutku može podnijeti. Kada dođemo do ruba svog osobnoga kapaciteta, osjećamo tjeskobu i preplavljenost. Što nam se trenutno događa? Raditi u virtualnom svijetu postaje nužnost, a ne odabir. Nismo u mogućnosti družiti se kako smo navikli i ostvarivati bliske fizičke kontakte s ljudima, što je u našoj prirodi. Događaju se velike promjene u načinu razmišljanja kupaca i dobavljača, što unosi i promjene u ponudu i potražnju. Kako bismo opstali, mnogi od nas trebaju brzo naučiti voditi posao na drukčiji način. Mnogima su ugrožena radna mjesta i egzistencija. Mirta Fraisman Čobanov / Foto:FB  Događa se velik broj promjena odjednom. Ne znamo koliko će ih još biti i kakva će biti jesen. Ne možemo se pripremiti. Stoga se može očekivati kako će jesen kod velikog broja ljudi izazvati tjeskobu i paniku. Za to vrijeme mediji nas preplavljuju najnovijim brojkama umrlih od koronavirusa. Podaci, savjeti i preporuke koje dobivamo od eminentnih stručnjaka kontradiktorne su. Nobelovci se više ne slažu u tome što bismo trebali činiti. Znanost kao posljednja utvrda objektivnosti više nije tako čvrsta i neupitna, a nama nedostaje znanja i informacija kako bismo razumjeli što se događa i bili u stanju donijeti kvalitetne i pravodobne odluke. Situacija je teška, ali je njome moguće upravljati.  Što zaista možemo kontrolirati?  Ono na što možemo utjecati mi smo sami. Možemo naučiti upravljati svojim mislima, emocijama, ponašanjem i tjelesnim reakcijama. Možemo pažljivo odabirati informacije kojima ćemo se baviti, ljude s kojima ćemo se okružiti i svaki dan vježbati mentalnu čvrstoću. Mentalna čvrstoća nije nam urođena, već je možemo naučiti, bez obzira na to u kakvom se stanju trenutno nalazili. Prvi korak postizanja mentalne čvrstoće jest preuzimanje odgovornosti za stvari koje se nalaze u našem krugu utjecaja, a to su naše misli, emocije i ponašanje. Uvedite odmah mentalnu dijetu - smanjite ulaz negativnih informacija na minimum i nastojte svjesno upravljati svojim fokusom, razmišljanjem i govorom. Bilo bi dobro da dan započnete nečim pozitivnim. Idealna bi bila jutarnja šetnja, meditacija ili čitanje nekog inspirativnog teksta. Prestanite pratiti crne prognoze o nadolazećoj jeseni s društvenih medija. Ako trebate najnovije informacije, zbog potreba posla, prikupite ih s provjerenih mjesta. Foto: Pixabay Na što ipak možemo utjecati? Fokusirajte se na ono što možete učiniti. Ako se brinete za zdravlje, uvedite barem jedan zdravi obrok dnevno te odaberite neki oblik tjelovježbe ili svakodnevne šetnje na svježem zraku. Ako ste tjeskobni, sada je idealno vrijeme za uvođenje tehnika upravljanja stresom poput trbušnog disanja, opuštanja tijela ili mindfullness meditacije. Većinom ih možete pronaći na internetu. Što god od navedenog odaberete, neće vam štetiti, a može značajno pomoći. Nastojte spavati minimalno 7 sati i ići spavati uvijek u isto vrijeme. Higijena spavanja i prehrane u ovim je vremenima izuzetno važna. Ako ste zabrinuti za posao, napravite brainstorming i zapišite što se sve nalazi u vašem krugu utjecaja i kako se možete pripremiti za jesen. Napravite jasan plan s koracima. Za svaki slučaj napravite i plan B i plan C. Stavljanje mogućih rješenja i aktivnosti na papir smirit će vas barem malo i ublažiti tjeskobu. Za slučaj da se zapisani planovi ne pokažu dobrima, budite fleksibilni i sastavite nove. Uvijek postoji nešto što možete učiniti i za svaki problem postoji rješenje. Razmišljajte "izvan kutije", odnosno izvan okvira. Ako ste poduzetnik, možda ćete značajno trebati promijeniti način na koji radite ili čak započeti raditi nešto sasvim drugo. Pokušajte što manje kukati i žaliti se jer time umanjujete svoju mentalnu snagu. Ako se osjetite preplavljeno, napravite pauzu i krenite se baviti nekom aktivnosti koja vas smiruje ili primijenite neku od tehnika opuštanja zajedno s tehnikom trbušnog disanja. Okružite se pozitivnim i proaktivnim ljudima. Ne zaboravite na druženje i opuštanje, makar u krugu obitelji. Čak i u najstresnijim situacijama treba vam vrijeme za odmor i punjenje baterija. Sjetite se kako ne postoji objektivna realnost. Stvarnost je u očima promatrača. Ono na što stavljate svoj fokus, oblikovat će vašu stvarnost. U svakoj situaciji postoji nešto dobro. U najvećoj je krizi - prilika. Pronađite mir i sigurnost u sebi. Do sada ste se uvijek nekako snašli, pa ćete tako i ovaj put. Ne vrtite u umu najcrnje scenarije, već one pozitivne. Ako osjetite da se unatoč svemu navedenom ne osjećate dobro, potražite pomoć prijatelja, coacha ili psihoterapeuta. Mnogi stručnjaci u ovo doba nude i besplatne usluge psihološke pomoći i razne druge pomoći, poput inicijative Uspjeh.hr. Ne borite se s promjenama, već ih što prije prihvatite jer, riječima Charlesa Darwina: „Preživjeti neće najsnažniji niti najpametniji, već promjenama najprilagodljiviji“.
Tema
Kampovi u koronasezoni iskoristili svoje prednosti
Zbog pandemije koronavirusom kampovi su ove sezone jedan od najtraženijih oblika smještaja - popunjenost im je znatno veća nego u hotelima i privatnom smještaju, a što nije bio slučaj prijašnjih godina. Obzirom na okolnosti, uz nautički, ovaj segment turizma može biti zadovoljan, a posebno kampovi u Istri koji su najbolje popunjeni, ali i oni u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je, gledajući ukupne brojke u turizmu, najpogođenija, ponajprije zbog izostanka avioprometa. "U ovoj nadasve teškoj godini kampovi su znali iskoristiti svoje specifične prednosti koje nude, poput boravka u prirodi i na otvorenom, velike prostore koji olakšavaju distanciranje i slično, a što nas je dovelo do ostvarenja, gledajući po noćenjima, od nešto malo manje od 50 posto u odnosu na lani. Tako je, primjerice, ove godine, od 1. siječnja do 20. kolovoza, u kampingu ostvareno oko 7,2 milijuna noćenja", kaže Adriano Palman, direktor Kamping udruženja Hrvatske, najveće kamping udruge koja okuplja 271 hrvatski kamp. Srpanj je završio s 61 posto ostvarenih noćenja u odnosu na lani, a kolovoz je sada na 58 posto. Ovo ljeto najbrojniji gosti u kampovima bili su Nijemci, potom slijede Slovenci i Austrijanci. Ako se ne gleda broj noćenja, već postotni pad u odnosu na lanjsku godinu, najmanji pad imali su gosti iz Slovenije, koji su ostvarili 77 posto lanjskih rezultata, a potom iz Poljske i Češke, koji su na 63 posto prometa u odnosu na prošlu godinu. Adriano Palman / Foto: KUH Po županijama najviše noćenja u kampingu ostvarili su Istra, potom Primorsko-goranska i Zadarska županija, ali to se, kaže Palman, i očekivalo jer to su županije koje imaju najveći udio kapaciteta u kampovima. Ako se gleda postotak ostvarenja u odnosu na lani, tada na prvo mjesto iskače Ličko-senjska županija sa 63 posto, a slijede Zadarska i Primorsko-goranska. Zanimljivo je da je županija koja ima četvrti najmanji pad u u kampingu u odnosu na lani Dubrovačka-neretvanska, koja je ostvarila 54 posto lanjskih rezultata. Gledajući ukupni turistički promet i statistike, ova županija, u prvom redu zbog izostanka interkontinentalnih turista, ne stoji dobro. "Kad je riječ o trendovima, osim problematike COVID-a 19, nisu primijećene značajnije novosti. Preferencije gostiju prema kvaliteti ostale su veoma visoke te se, kao i u posljednjih nekoliko godina, pokazalo da, čak i u ovim teškim vremenima, najbolje rezultate ostvaruju najkvalitetniji objekti, unatoč tome što su skuplji", ističe Palman. Zbog pogoršanja epidemiološke situacije, kaže, teško je prognozirati nastavak sezone. "Sektor će zasigurno i dalje nastavljati pružati najveću moguću podršku svim gostima, od pravodobnih i točnih informacija do sufinanciranja ili besplatnih testova. Na tržišta ćemo prenositi dobra iskustva naših gostiju koji su nam dali povjerenje i nastaviti sve moguće aktivnosti kako bismo gostima koji nas odaberu, neki čak unatoč restrikcijama matičnih zemalja, i ubuduće omogućili sigurnost i bezbrižan boravak", zaključuje Palman. Foto: Shutterstock Hrvatska ima 852 kampa, smještajnog kapaciteta 277.214 osoba, koji time pokrivaju oko 24 posto smještajnog kapaciteta naše zemlje, po kojem Hrvatska posljednjih godina postaje sve poznatija u Europi, a čak 44 posto smještajnog kapaciteta u kampovima pripada visokim kategorijama s četiri i pet zvjezdica. Njemački autoklub ADAC ove je godine u svoj popis najboljih europskih kampova uvrstio 134 hrvatska, čak osam više nego 2019. godine. Prema ADAC-ovoj ocjeni, hrvatski kampovi imaju najveći kvalitativni porast u Europi (+2,1 posto) te su se nakon posljednjeg ocjenjivanja inspektora približili prvoplasiranoj Nizozemskoj.  
Tema
Ostojić: Potrebna pomoć države i 'brze' mjere do kraja kolovoza
Glavna turistička sezona u Hrvatskoj je gotova, no kako turista ima i žele doći unatoč pooštravanju režima u nekim zemljama, mogla bi potrajati i posezona, a sukladno popunjenosti i rezervacijama i objekti će biti otvoreni, iako moguće kraće nego se planiralo zbog mjera s nekih tržišta, poručuje direktor HUT-a Veljko Ostojić. Komentirajući u razgovoru za Hinu ostvarenja u hrvatskom turizmu ove godine, posebice u hotelima i kampovima tvrtki članica Hrvatske udruge turizma (HUT) koje su među najvećima i vodećima u Hrvatskoj, Ostojić naglašava da je temelj uspjeha ove sezone sigurnost te da je Hrvatska u ljetnoj špici sezone pobjednica Mediterana. "Na to možemo svi zajedno biti ponosni, imali smo početkom glavne turističke sezone kvalitetnu epidemiološku situaciju, zahvaljujući velikom naporu epidemiologa, sustava stožera i Vlade, i bilježili smo izniman interes turista. No, sada smo se s pogoršanjem epidemiološke situacije našli u problemima oko nastavka sezone", ocjenjuje Ostojić, dodajući da su u turizmu svi upozoravali da se zbog nekoliko klubova i svadbi ne smije dovesti u pitanje cijela sezona, ali se upravo to na kraju i dogodilo. Ipak, i sada, nakon što su neke zemlje Hrvatsku stavile na crvene liste, Ostojić poručuje da ne treba odustati od ostatka sezone, jer turizam čini oko 20 posto domaćeg BDP-a i "odustajanje od turističkih prihoda u rujnu pa i listopadu ne bi bilo odgovorno, niti od nas u turizmu, niti od bilo koga u Hrvatskoj". Uz epidemiološka poboljšanja i posezona može potrajati S te strane, ističe i da je "većina zemalja koja je pooštrila režime putovanja za svoje građane u Hrvatsku jasno iskomunicirala brojke na koje se moramo vratiti kako bi nas vratili u kategoriju sigurnih zemalja, bez ograničenja. To isto treba gledati kao rezultat kontinuiranog rada naših institucija, jer kada su stvari jasne i transparentne onda vi znate što treba raditi". To sve znači da će do kraja kolovoza, rujan i ukupno buduće razdoblje, kao i dosadašnju turističku sezonu, odrediti epidemiološko stanje u zemlji te pojedinim županijama odnosno regijama. "Ako u slijedećih desetak dana uspijemo značajnije poboljšati epidemiološko stanje te se kao posljedica toga promijene i režimi putovanja iz pojedinih zemalja, možemo očekivati da će pojedini hoteli i kampovi raditi do konca listopada, moguće po jedan u destinaciji biti otvoren i cijele godine", kaže Ostojić, napominjući da hotelijeri nemaju očekivanja od kongresne posezone za što će trebati pričekati bolja vremena. Smatra i da su HZJZ, nacionalni i lokalni stožeri uložili mnogo truda od samog početka epidemije i HUT je sa svima dobro surađivao, kao i da se uvijek može napraviti više, posebno u komunikaciji. No, umjesto kritika ispravnijim putem drži tražiti rješenja. HUT je tako zbog povećanja transparentnosti te pokazivanja da epidemiološka situacija nije jednaka u svim dijelovima zemlje ljetos pokrenuo web stranicu Covid-19 regionalni tracker svakodnevno ažurirajući podatke iz stožera, koju je pogledalo oko 350 tisuća ljudi, i vjeruje da je dio i zbog tih informacija na kraju odlučio doći u Hrvatsku. Izdali su i 12 tjednih newslettera s najznačajnijim turističkim informacijama kojeg su slali na više od tisuću adresa i svakodnevno komunicirali, iako to nije osnovna svrha postojanja HUT-a, s domaćim i stranim medijima, touroperatorima, pojedincima isključivo s ciljem da sezona u Hrvatskoj bude što bolja. Visoka popunjenost kampova i hotela, ali prihodi niži Za popunjenost objekata u samoj špici sezone otkriva da je bila najbolja u kampovima, više od 80 posto, dok su hoteli imali iskorištenost više od 70 posto, pri čemu su u tim kategorijama smještaja najbolju popunjenost bilježili veliki objekti, i kampovi i hoteli iznad 50 kreveta, s time da se, kako ističe, jasno pokazuje da popunjenost raste s brojem zvjezdica odnosno kvalitetom. Najbolje su radile hotelske kuće na sjevernom Jadranu, što je bilo i očekivano s obzirom da je ovo godina auto gostiju, jer su u ovoj situaciji svi željeli izbjeći rizike zajedničkog prijevoza, dalekih destinacija, eventualne iznenadne repatrijacije i slično. Mjere za zadržavanje likvidnosti i radnih mjesta Ipak, financijski će rezultati, kaže Ostojić, biti niži od fizičkih, što je također očekivano, a ostvareni prihodi definitivno neće biti dostatni za 'prezimljavanje' te će trebati pomoć države kao što je to bilo od ožujka pa do kolovoza. "Očekujemo brzo definiranje mjera. HUT je dao svoje prijedloge resornom ministarstvu te najkasnije do konca kolovoza očekujemo odgovore. U protivnom će se početi s procesima zbrinjavanja viška radnika", otkriva Ostojić, napominjući i da su zadovoljni prvim porukama koje je poslala nova ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ali i ukupnim zalaganjem za turizam premijera i Vlade. Čini se, kaže, da u Vladi postoji razumijevanje da turizmu treba set kratkoročnih mjera za zadržavanje likvidnosti i radnih mjesta, a potom i set dugoročnih mjera za jačanje konkurentnosti i otpornosti čitavog sektora, za što također uskoro očekuju konkretne mjere. "Sigurno je da će nam svima pomoći EU Recovery fond i nova financijska omotnica za koju se moramo spremiti konkretnim programima i projektima. Razgovori oko toga su pokrenuti i čini mi se da smo na dobrom putu. Pred nama je i nova strategija razvoja turizma i tu očekujemo aktivno uključivanje sektora i donošenje ambicioznih, ali i pragmatičnih i provedivih rezultata, jer još jedna strategija koja će ostati mrtvo slovo na papiru nikome ne treba", smatra Ostojić. Za uspjeh i dalje ključni prepoznatljivost Iako je turizam u ovim okolnostima i globalno na prekretnici i čini se da će koronavirus zauvijek izmijeniti neki od ustaljenih načina rada u turizmu pa i očekivanja turista, Ostojić ključnim za uspjeh i dalje drži prepoznatljivost, kvalitetu i održivost. "Tu se moramo fokusirati, jer na tim 'stupovima' moramo pojačati ukupnu konkurentnost hrvatskog turizma i puno je posla pred nama", poručio je. Smatra da za to, osim nove strategije turizma, treba riješiti i niz fiskalnih pitanja - PDV dovesti do razine mediteranske konkurencije, što je bitno i za investicije, povećati broj hotela uz poticajne mjere, ali i unaprijediti prostorno planiranje, smanjiti birokraciju, doraditi zakon o strancima i pitanje stalnog sezonca te urediti sustav turističkih zajednica s jačom kontrolom trošenja sredstava. Treba, dodaje, nastaviti i s provedbom Zakona o turističkom zemljištu i donijeti uredbu koja će regulirati pitanje cijene zakupa. "U sektoru očekujemo i oslobođenje plaćanja naknade za turističko zemljište za ovu i sljedeću godinu zbog bitnog smanjenja prihoda", zaključuje Ostojić.
Tema
Potrebno je mijenjati mnoge stvari, a to znači i povlačenje nepopularnih poteza
Baš kao što se odrazila na sve pore i aspekte našeg društva, pandemija koronavirusa ostavila je snažan trag i na tržištu rada. Većina je poslodavaca u razdoblju od ožujka do svibnja bila primorana raditi smanjenim intenzitetom i na drukčiji način od onog na koji su navikli, a dio tvrtki bio je prisiljen potpuno obustaviti poslovanje što je rezultiralo padom potražnje za radnom snagom i odustajanjem poslodavaca od planiranih novih zapošljavanja, ističe u razgovoru za Privredni.hr Igor Žonja, predsjednik Uprave Tau on-line, vlasnika portala MojPosao. Kad je o konkretnim brojkama riječ, Žonja ističe kako je na platformama portala MojPosao, web-stranici MojPosao i mobilnoj aplikaciji PosLovac od 1. siječnja do 30. lipnja objavljeno gotovo 30 tisuća oglasa za posao, što je 28 posto, odnosno oko 11 tisuća oglasa manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, posljednjih mjeseci, dolaskom turističke sezone za koju kaže da prolazi iznad očekivanja, promijenio se dotadašnji negativni trend i porastao je ukupan broj oglasa.  U odnosu na prošlogodišnji srpanj, u srpnju 2020. potražnja za radom bila je manja za 18 posto. Iako se i dalje radi o padu, on je razmjerno nizak ako ga usporedimo s padom u lipnju, svibnju i posebice travnju. Također, prvi put od početka pandemije bilježi se porast potražnje za zanimanjima koja nisu povezana s borbom protiv pandemije i sanacijom zagrebačkog potresa. Raste potražnja za kuharima, informatičarima, elektrotehničarima, kozmetičarima i teleoperaterima. Prije izbijanja pandemije, u Hrvatskoj je bila velika potražnja za kvalitetnim menadžmentom. Je li se što promijenilo? Prema dostupnim podacima, pojava koronavirusa nije rezultirala većim promjenama u ovom segmentu, no može se pretpostaviti da tvrtke u ovim nepredvidivim i promjenjivim okolnostima posežu za kvalitetnim i pouzdanim menadžerima, naročito onima s iskustvom rada i upravljanja ljudima u kriznim situacijama. Pandemija je ubrzala mnoge procese i pokazala da se bez problema može digitalno poslovati i raditi od kuće. Koje promjene smatrate najvažnijima?  Aktualna situacija i nedavne prilagodbe našeg rada podučile su nas koječemu, a vjerojatno je najvažnije saznanje da smo se sposobni mijenjati. I to u kratkom vremenu. Ubrzana digitalizacija poslovanja dobrodošla je promjena na koju bismo, vrlo vjerojatno, morali pričekati još neko vrijeme da nas kriza nije natjerala na reakciju i prilagodbu. Prema istraživanju koje je MojPosao proveo u travnju, tijekom lockdowna čak je dvije trećine zaposlenih u Hrvatskoj radilo od kuće, a 61 posto radnika je nakon završetka karantene izjavilo da želi nastaviti raditi od doma. Kako napominju, glavne prednosti takvog oblika rada su ušteda vremena na putovanju na posao i nazad te izostanak stresa koji stvaraju prometne gužve. Imajući to u vidu, ne iznenađuje to što je velik broj tvrtki, naročito onih koje su zadovoljne snalaženjem svojih zaposlenika u novim okolnostima, već usvojio rad na daljinu i fleksibilniji pristup radnom vremenu, dok se neki tome tek prilagođavaju. Naravno, mnogo toga ovisi o prirodi posla kojim se tvrtke bave. Također, tvrtke u kojima barem dio zaposlenika radi od kuće sada imaju manju potrebu za korištenjem ureda, stoga otkazuju najam poslovnih prostora i time ostvaruju znatne uštede. Vrijedi istaknuti da poslodavci sve veći naglasak stavljaju na dobrobit svojih zaposlenika, redovitije nego prije provode istraživanja o zadovoljstvu zaposlenika, komuniciraju češće i traže povratne informacije od svojih djelatnika. To je smjer kojim treba i dalje ići jer je ova najnovija kriza iznova potvrdila kako su ljudi najvažniji resurs u poslovanju. Vaša tvrtka ima akvizicije i izvan Hrvatske, kakva je situacija na tim tržištima koja su vrlo bliska Hrvatskoj? Situacija ovisi o otpornosti pojedinih zemalja na aktualnu krizu. Primjerice, slovensko tržište rada manje je pogođeno nego hrvatsko, dok su tržišta u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji pretrpjela snažnije udarce i sporije se oporavljaju. No, ako stvari sagledamo iz šire perspektive i promotrimo zbivanja i u drugim zemljama unutar Alma grupacije, u čijem vlasništvu se nalazi tvrtka Tau on-line, otkrivamo kako je kriza najmanju štetu učinila Finskoj i Švedskoj, a nešto su manje pogođene i Češka te baltičke zemlje. Tu je i Slovačka gdje je situacija nešto povoljnija nego u Sloveniji. Foto: Pixabay / Ilustracija  Hrvatska vlada izašla je s podatkom da je pandemija ostavila trag od 21 milijarde kuna minusa u proračunu, a čini se kako to nije konačna brojka. Što mislite, hoće li ova kriza biti gora nego ona iz 2008.? Prve očitije posljedice prethodne velike krize osjetili smo tek u posljednja dva mjeseca 2008., ali sama kriza bila je dugotrajna i teška te smo na gospodarski oporavak u Hrvatskoj morali pričekati punih šest godina, sve do kraja 2014. godine. U tom razdoblju napravili smo nekoliko koraka unazad i znatno zaostali za ostatkom Europe. Jednostavno, tada nismo imali dovoljno znanja i volje da se mijenjamo, a s obzirom na činjenicu da u to vrijeme nismo bili država članica Europske unije, nismo mogli računati na veću pomoć od EU. U međuvremenu neke stvari naučili smo i promijenili, primljeni smo u EU te sada jednostavnije možemo doći do financijskih sredstava iz europskih fondova namijenjenih oporavku od učinaka krize. Nadam se kako ćemo to pruženu priliku u potpunosti iskoristiti. Što se tiče prognoza u vezi s gospodarskim padom, u razdoblju od 2008. do 2014. imali smo kumulativan pad BDP-a iznad 14 posto, a sada bismo isti strmoglavi pad mogli doživjeti u samo jednoj godini, iako će, vjerojatno, brojke biti nešto povoljnije. Međutim, uz korištenje potpora koje osigurava Europska unija, već iduće godine hrvatski BDP trebao bi rasti između šest i sedam posto, a sličan razvoj događaja možemo očekivati i u 2022. godini. Naravno, ne smijemo zaboraviti kako je hrvatsko gospodarstvo u ožujku pogođeno dodatnim udarcem s kojim se ostale zemlje nisu morale suočiti, a to je snažan potres u Zagrebu i okolici čija sanacija će dodatno opteretiti naše gospodarstvo. Međutim, smatram da zbog svega što nas je snašlo u 2020., ipak malo bolje razumijemo vlastite slabosti, a to je prvi korak prema njihovu uklanjanju i napretku. Vlada je na početku pandemije svojim mjerama ublažila taj udar, no što kao poduzetnik koji radi u Hrvatskoj smatrate da još treba učiniti? Mnogo stvari u našem društvu potrebno je mijenjati iz temelja, a to podrazumijeva povlačenje hrabrih i često nepopularnih poteza. Potrebno nam je vjerodostojnije sudstvo, moramo optimizirati rad javne uprave i dodatno smanjiti ili ukinuti sve parafiskalne namete, prodati svu nestratešku državnu imovinu te kvalitetnije upravljati onime što je nužno da ostane u posjedu države i lokalne uprave. Također, neprihvatljivo je ukidanje ovrha, planirane promjene u javnoj upravi nedostatne su, potrebno je smanjiti broj zaposlenih u svim ministarstvima, barem u mjeri koliko je najavljeno, a i to bi trebao biti tek prvi korak. Tu su i zdravstvena i mirovinska reforma, promjene u školstvu i radu kulturnih ustanova, upravljanju i financiranju kulture… Vlada je na početku krize dobro reagirala s dvjema neselektivnim mjerama i gotovo su svi koji su tražili pomoć istu i dobili, ali za selektivne mjere koje će dati tražene rezultate uz manji trošak, odnosno manje štete, potrebno je više znanja, vještina, dosljednosti, zakona i rada. To su novi izazovi s kojima se tek trebamo suočiti. Hoće li financiranje u ovoj krizi za poslodavce biti izazov? Hoće, banke postaju vrlo restriktivne jer u aktualnoj situaciji njihovi rizici rastu, no nadajmo se da će uz pomoć EU-a biti osigurano više novca te da će on biti kvalitetno raspodijeljen onima kojima je potreban. Koji su daljnji planovi poslovanja Tau On-linea u Hrvatskoj i zemljama u okruženju? Tau on-line je do sredine ožujka sasvim normalno poslovao, ostvarujući pritom blagi rast u skladu sa svojim poslovnim planovima. Baš kao i mnoge druge, kriza nas je silovito pogodila, posebice u razdoblju od sredine ožujka do druge polovice travnja. Nakon toga dolazi do konsolidacije našeg poslovanja i bržeg rasta nego što smo to ispočetka predviđali. Sličan razvoj događaja vidljiv je i na tržištima u Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Makedoniji. Uz maksimalno korektno opsluživanje svojih klijenata postojećim proizvodima i uslugama te zadržavanjem, odnosno povećanjem svoga tržišnog udjela, intenzivno radimo na razvoju novih i izmjenama postojećih proizvoda i usluga. Primjerice, nedavno smo na tržište plasirali potpuno novu mobilnu aplikaciju za pretraživanje poslova PosLovac te pripadajuću web-stranicu, a pripremamo i neka druga rješenja koja će pojednostavniti proces povezivanja tražitelja posla i poslodavaca u potrazi za radnicima. Također, započeli smo s implementacijom dijela svojih postojećih proizvoda kao što su Pulser.online koji prati istraživanje zadovoljstva zaposlenika i Virtual Valley za virtualne sajmove na tržištima izvan granica Hrvatske. Nastavljamo s akvizicijama u regiji, a svoj portfelj želimo proširiti tehnološkim tvrtkama. Unatoč okolnostima kojima smo okruženi, zadovoljni smo ostvarenim poslovnim rezultatima, ali istodobno smo svjesni toga da jedino kontinuiranim praćenjem situacije na tržištu rada i pravodobnom prilagodbom na nepredviđene i učestale izazove možemo zadržati ili čak unaprijediti svoju tržišnu poziciju. Na sličan način trebalo bi se ponašati i društvo u cjelini. Vrijeme je da stvari konačno prestanemo gledati iz perspektive 'lijevo ili desno' i krenemo naprijed, vođeni isključivo znanjem, vještinama i radom.