Tema
Žito najprofitabilnija tvrtka na osječkom području
Poduzetnici na razini Urbane aglomeracije Osijek u prošloj su godini ostvarili ukupne prihode u iznosu od 21,5 milijardi kuna. Njihov udio u ukupnim prihodima poduzetnika Osječko-baranjske županije iznosi 76,5 posto, ističe FINA u svojoj analizi. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika na području triju gradova, Osijeka, Belišća i Valpova te 16 općina obuhvaćenih Urbanom aglomeracijom Osijek, pokazala je da je lani na tom području poslovao 4.391 poduzetnik s 31.329 zaposlenih, što je prosječno 7,1 zaposleni po poduzetniku. Od toga broja najviše je poduzetnika s područja Grada Osijeka, i to njih 3.249, a najmanje u Općini Punitovci gdje je sjedište imalo samo 11 tvrtki. S dobitkom je poslovala većina, ili 66,4 posto tvrtki, odnosno 2.917 poduzetnika, a s gubitkom njih 1.474. Poduzetnici ove aglomeracije iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 319,5 milijuna kuna. Među poduzetnicima Urbane aglomeracije Osijek najveći prihod ostvarila su dva društva: Žito iz Osijeka s 1,9 milijardi kuna, s lani zaposenih 587 radnika i ostvarenom dobiti od gotovo 104 milijuna kuna te Belje plus iz Darde s 1,1 milijardom kuna prihoda, s lani zaposlenih 1.395 djelatnika te dobiti većom od 66 milijuna kuna. Poduzetnici Čepina najproduktivniji Prema produktivnosti odnosno prihodu po zaposlenom, na prvom su mjestu poduzetnici Općine Čepin s 1,14 milijuna kuna. Prema istom kriteriju, iza Čepina poduzetnici su Općine Šodolovci s 1,12 milijuna kuna te poduzetnici Općine Koška s 942 tisuće kuna po zaposlenom. Za usporedbu, produktivnost poduzetnika na razini Hrvatske u 2019. godini iznosila je 821 tisuću kuna, a produktivnost Urbane aglomeracije Osijek 688 tisuća kuna. Prosječna mjesečna neto plaća obračunana kod poduzetnika Urbane aglomeracije Osijek u 2019. godini iznosila je 4.854 kune, odnosno dva posto više u odnosu na prethodnu godinu te 0,8 posto više od prosječne mjesečne neto plaće obračunane zaposlenima kod poduzetnika Osječko-baranjske županije, ili 4.817 kuna. Najviša prosječna mjesečna neto plaća obračunana je zaposlenima kod poduzetnika u Općini Kneževi Vinogradi, 5.652 kune, a najniža kod poduzetnika u Općini Čeminac, 3.328 kuna. Za usporedbu, prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske lani je iznosila 5.815 kuna.
Tema
Računovođe traže izmjenu Ovršnog zakona vezano za izvansudsku ovrhu
Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona u potpunosti se zanemaruje položaj poslodavaca kojima je po trenutno vrijedećoj legislativi propisana obveza pljenidbe i prijenosa vjerovnikovih potraživanja s plaće zaposlenika, nedavno su upozorili iz Hrvatske gospodarske komore ističući kako je veliki problem i to što poslodavac i sam može postati ovršenik, a postojeći sustav provedbe ovrhe na plaći omogućuje i nejednako tretiranje vjerovničkih potraživanja, te sve to može generirati dodatne probleme. Vlasnik tvrtke RB Unigenito i predsjednik Udruženja računovođa HGK Davor Brkić ističe kako su računovođe godinama nepravedno u situaciji da se moraju nositi s provedbom Ovršnog zakona, koji nije u njihovoj domeni. Naime, većina mikro i malih poduzetnika koristi se uslugama vanjskih računovodstvenih ureda, koji za njih između ostalog obračunavaju plaće, a ujedno i provode razne ovrhe i obustave na plaćama radnika. Brkić ističe kako je najčešći problem tumačenje članaka 197. i 284. st. 2 Ovršnog zakona koji se odnosi na izvansudsku ovrhu u kojoj "ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je prigodom postupanja po rješenju o ovrsi voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na takvim primanjima". "Kod tumačenja ovog članka dolazi do neslaganja i u pravnim krugovima, pa je jasno zašto je ovo sklisko područje te ostavlja prostora za pogreške i kasnije sankcije. Ne želim ulaziti u tumačenje ovih članaka jer to doista nije moje područje, a ni područje čije bi se tumačenje trebalo očekivati od poslodavaca ni računovođa. Rješenje ovog problema vrlo je jednostavno, i ako postoji volja zakonodavca, ono se može napraviti u vidu izmjena Ovršnog zakona, koje su trenutno u proceduri", kaže Brkić, koji je u ime svih, računovođa i poslodavca, kojima ovo predstavlja veliki problem, uputio prijedlog zakonodavcu pozivajući se između ostaloga i na istaknutu namjeru zakonodavca kod predstavljanja potrebe izmjena Ovršnog zakona, kojemu je glavni cilj 'pojačana zaštita dostojanstva radnika', koja se neće postići sve do promjene članka 284. st. 2 Zakona. Veliko administrativno opterećenje ili rasterećenje "Naime, smatramo da dokle god svaki prethodni, sadašnji ili budući poslodavac ima uvid u iznose radnikovih dugovanja, kao i vjerovnika na osnovi ovršnih rješenja koja su dostavljena poslodavcu na temelju članka 284. st. 2. Zakona, teško će se poboljšati dostojanstvo radnika", kaže Brkić napominjući kako je u najmanju ruku nepravedno odgovornost za ovrhe prebacivati na poslodavce od kojih je većina mikro i malih te nemaju potrebna znanja, a koja iziskuju poznavanje pravnih propisa, posebice Ovršnog zakona, pri čemu se onda ta odgovornost nespretno prebacuje i na računovodstvene urede ako kao vanjski suradnici obračunavaju plaće. "Pod odgovornost mislimo na štetu koja može nastati po poslodavca u slučaju krivog postupanja, kada i sam poslodavac može postati ovršenik. Zbog tog razloga tražili smo brisanje članka 284. st. 2 ili izmjenu u kojoj bi se na poslodavca u slučaju ovrhe na temelju vjerodostojne isprave primjenjivale odredbe sadašnjeg čl. 197. Smatramo kako bi ovrhe trebala provoditi Financijska agencija, koja posjeduje potrebna znanja i resurse za njihove provedbe", kaže Brkić navodeći kako je premještanje provedbe s poslodavca veliko administrativno rasterećenje te je u duhu trenutnih mogućnosti da se poduzetnici rasterete to jedan od najbržih i vrlo učinkovitih načina da se tom cilju i pridonese.
Tema
Prošla godina i više nego dobra za Šibensko-kninske poduzetnike
Poduzetnici Šibensko-kninske županije ostvarili su u prošloj godini ukupne prihode u iznosu od 8,8 milijardi kuna što je 21,3 posto više u odnosu na godinu ranije, ukupni rashodi su im bili 8,6 milijardi kuna što je 21,6 posto više te neto dobit od 171,5 milijuna kuna, pokazuje to analiza Fine. Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu smanjene su za 24,6 posto, u odnosu na 2018. godinu. Uvoz je povećan za 75,8 posto, a izvoz za 5,4 posto te je trgovinski suficit iznosio 71,7 milijuna kuna, što je 86,6 posto manje u odnosu na 2018. godinu. Na 5. mjestu prema produktivnosti rada Prosječna mjesečna neto plaća u toj županiji iznosila je 5.418 kuna, što je 0,5 posto manje u odnosu na 2018. godinu te 6,8 posto manje od prosjeka Hrvatske, gdje je prosječna plaća u prošloj godini bila 5.815 kuna. Šibensko-kninska županija, u odnosu na druge županije, na 11. je mjestu po broju poduzetnika, na 5. mjestu prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenom odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih. Na 17. je mjestu prema ukupnom prihodu i prema neto dobiti/gubitku, kao i prema produktivnosti rada mjerenom odnosom neto dobiti i broja zaposlenih. Na 18. je mjestu po broju zaposlenih, a prema ekonomičnosti poslovanja Šibensko-kninska županija na 19. je mjestu. Ventum gradnja prva po prihodima  Na rang listi 20 gradova i općina Šibensko-kninske županije, Šibenik je prvi po broju poduzetnika, broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti razdoblja, gubitku razdoblja i konsolidiranoj neto dobiti. Najveće prihode među poduzetnicima sa sjedištem u Šibensko-kninskoj županiji u 2019. godini ostvarila je Ventum gradnja sa 789,2 milijuna kuna. Riječ je o tvrtki koja je gradila vjetroelektranu Krš – Pađene, sporni projekt tvrtke C.E.M.P., a upravo zahvaljujući svojim prošlogodišnjim prihodima koji su bili veći od 789 milijuna kuna najvećih zauzeli su 123. mjesto liste 1000 najvećih hrvatskih kompanija koju tradicionalno objavljuje tjednik Lider. Najveći broj zaposlenih i to 667 imala je hotelska tvrtka Solaris. Najveću dobit razdoblja iskazao Knauf 55,2 milijuna kuna, riječ je o tvrtki iz Knina koja je dio međunarodne grupacije Knauf, svjetskog lidera u proizvodnji sustava suhe gradnje, žbuka i izolacija.
Tema
Skladišta puna krumpira, tržišni višak oko 40.000 tona
Hrvatski proizvođači krumpira suočeni su s ogromnim pritiskom na tržište jer je koronakriza utjecala na velike tržišne viškove diljem Europe zbog pada turizma, ugostiteljstva i kupovne moći stanovništva, što je izazvalo golemi poremećaj na europskom, a posljedično i na hrvatskom tržištu. Još sredinom godine krovno udruženje EU poljoprivrednika Copa Cogeca uputila je dramatičan apel Europskoj komisiji navodeći kako se treba pomoći ovom sektoru, a tada su procijenili da je šteta za ovaj sektor oko 400 milijuna eura zbog krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19. Stručnjaci konzultantske kuće Smarter ističu kako je šteta danas daleko veća jer je potražnja i dalje manja, a proizvodnja u svim zemljama povećana. "Trenutno procjene govore da je u Hrvatskoj oko 40.000 tona tržišnog viška krumpira, a kako su proizvođači ove godine imali dobru proizvodnju, procjene govore o urodu od oko 120.000 do 130.000 tona, što udovoljava potrebama za domaće tržište. Trenutna otkupna cijena kasnih sorti krumpira pala je na oko 0,70 kuna za kilogram, dok je prošle godine bila 1,20 kune. Pritisak na tržište stiže od uvoznika koji na europskom tržištu kupuju tržišne viškove, posebice viškove ranih sorti krumpira, što uzrokuje ogromne viškove kod domaćih proizvođača koji uz ovu cijenu teško mogu konkurirati. Skladišta domaćih proizvođača zato su ove jeseni puna krumpira, a kako posluju ispod granice rentabilnosti, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi intervenirati na tržište te pronaći model potpore kako ogromne količine domaćega krumpira ne bi propale, što bi za posljedicu moglo imati pad zasijanih površina u idućoj sezoni, ocjena je stručnjaka Smartera. Veliki pritisak na tržište Europski proizvođači krumpira su, unatoč poremećaju uzrokovanom pandemijom, ove godine već zasijali površine, a kako je godina bila dobra za urod krumpira, pritisak na tržište ove je jeseni daleko veći nego što je to bilo tijekom proljeća. Na hrvatskom tržištu trenutno se nalaze veliki viškovi svih sorti krumpira, a kako je skladištenje veliki problem hrvatskih proizvođača, ova situacija negativno će se odraziti na ovu proizvodnju jer postoji strah od propadanja ogromnih količina ovogodišnjeg uroda, ističu u Smarteru. Krumpir se ubraja u najkonkurentnije segmente poljoprivrede EU-a. Međutim, zbog ekstremne suše koju je Europa pretrpjela u ljeto 2018., prosječni je prinos krumpira te godine pao za 14,6 posto. Nakon ovog pada, u EU28 ubrano je 52 milijuna tona krumpira 2018., 16,3 posto manje nego 2017. (prema službenim podacima Eurostata). U 2019. godini značajno je porasla proizvodnja, a isto je i ove godine. Proizvodnja krumpira i dalje je uglavnom koncentrirana u sedam država članica: Belgiji, Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Velikoj Britaniji, koje čine oko tri četvrtine zasađenih površina (76,9 posto) i proizvodnje (79,5 posto). Najveći europski proizvođači krumpira - Belgija, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Velika Britanija - ove su godine zasijali više od osam posto površina više (622.988 hektara), a procjene govore o rastu proizvodnje od gotovo sedam posto na gotovo 28 milijuna tona. No, proizvodnja i potrošnja ove godine imaju golemi raskorak. Pad potrošnje u turizmu i ugostiteljstvu bio je velik, a znatno je pala potražnja industrije koja ima preradu krumpira jer imaju od početka godine ogromne zalihe u svojim skladištima (prerađeni krumpir, pomfrit i slično). Veliki industrijski prerađivači krumpira morali su otkazati planiranu proizvodnju, pa i dio otkupa jer su izostala sportska natjecanja, od Olimpijskih igara do mnogobrojnih utakmica, koja generiraju povećanu potrošnju. Sve ovo utjecalo je na tržišni poremećaj, pa je ovih dana iz Bugarske stigao dramatičan apel njihovih poljoprivrednika, koji su kao i hrvatski, suočeni s pritiskom uvoznih roba i otežanim plasmanom domaćega krumpira. Prema podacima TISUP-a, cijene krumpira u prvom tjednu studenoga u Hrvatskoj su u trgovinama bile na prosječnoj razini od 4,69 kuna za kilogram, što je više nego u istom tjednu prošle godine kada je cijena bila 4,57 kuna. Na veletržnicama su cijene kilograma krumpira bile 2,31 kunu za kilogram u prvom tjednu studenoga, što je niža cijena nego prošle godine kada je kilogram bio 3,02 kune. Foto: Pixabay Proizvodnja krumpira proteklih se godina u Hrvatskoj odvijala na maksimalnih 10.310 hektara, koliko je bilo zasijano tijekom 2014., dok je prošle godine bio posađen na 9.387 hektara. Lanjska proizvodnja svih vrsta krumpira (rani, kasni i sjemenski) iznosila je 173.149 tona, čime je ostvarena samodostatnost između 80 i 85 posto. U robnoj razmjeni Hrvatska kod krumpira ostvaruje deficit koji je u prva tri mjeseca iznosio 7,54 milijuna eura, dok je za cijelu 2019. godinu bio čak 13,5 milijuna eura. Prosječni prinosi krumpira u Hrvatskoj još uvijek su niski (15,1 t/ha rani i 20,9 t/ha kasni krumpir), nestabilni i jako podložni utjecaju vremenskih prilika. Međutim, većina većih robnih proizvođača krumpira postiže prinose od 30 do 35 tona po hektaru, a manji dio uz primjenu navodnjavanja te 35 – 40 tona po hektaru, što ih u potpunosti izjednačava s najboljim europskim praksama. Stručnjaci Smartera nedavno su objavili analizu ovog sektora te istaknuli da postoje rješenja za brojne probleme ove proizvodnje, no potrebno je prije svega doći do okrupnjavanja proizvodnih površina, a krumpir bi trebao dobiti status zasebne kulture ili povrća kako bi se stvorila mogućnost otvaranja natječaja za EU fondove (ili povećanje potpora) za nabavu nove mehanizacije, izgradnju suvremenih skladišta itd. Foto: Pixabay Uz odabir adekvatnih sorti koje traži moderna trgovina, odnosno potrošači, prave konkurentnosti neće biti bez povećanja prinosa po hektaru. Preduvjet financijske uspješnosti jest prinos krumpira od 35 tona po hektaru, koji se može postići uz suvremenu tehnologiju proizvodnje. "Trenutno je hitno potrebno pomoći proizvođačima s dodatnim potporama, ali i otkupljivačima koji bi preuzeli tržišne viškove, osigurali plaćanje cijene koja bi proizvođačima omogućila da prežive ovu tešku proizvodnu godinu. Sadašnja tržišna situacija djeluje izrazito destimulativno na buduću proizvodnju. Ovo je iznimna tržišna situacija koju je moguće riješiti dogovorom institucija s proizvođačima i otkupljivačima, a procjenjuje se da brojne EU zemlje svojim proizvođačima i otkupljivačima obilno pomažu tzv. skrivenim potporama, koje im osiguravaju da spase svoju proizvodnju i tržišne viškove plasiraju izvan svojih tržišta kako bi pokrili troškove proizvodnje svojih proizvođača", zaključak je stručnjaka Smartera.  
Tema
Izazovi izlaska na strana tržišta u vrijeme pandemije
Pandemija koja nikako ne posustaje stavila je u nespecifičan položaj sve međunarodne ekonomske aktivnosti koje su posebno zanimljive tvrtkama. U razgovoru za Privredni.hr voditeljica Odjela za internacionalizaciju u Sektoru za međunarodne poslove HGK Suzana Knežević objasnila je kroz koju su transformaciju u svom poslovanju morali proći kako bi pomogli tvrtkama u pronalasku poslovnih partnera i kontakata na inozemnim tržištima, u vrijeme kad se sve zatvara i prebacuje u online sferu.  Na koji je način Sektor za međunarodne poslove transformirao svoj način rada? Iako smo od samih početaka pandemije, odnosno od ožujka, u permanentnom kontaktu sa svojim članicama na dnevnoj bazi u smislu isporuke aktualnih informacija o situaciji na pojedinim tržištima, ograničenjima i pristupima pojedinim tržištima, vodeći brigu o važećim mjerama, restrikcijama i proceduri, u tom se kontekstu uloga Sektora za međunarodne poslove kao servisa našim članicama nije bitno promijenila, no iz perspektive naših uobičajenih bilateralnih i multilateralnih aktivnosti, veliku većinu njih prebacili smo u digitalnu sferu. Premda se možemo pohvaliti da smo u posljednjih pola godine imali i nekoliko poslovnih susreta u fizičkom obliku, uz poštovanje svih propisanih mjera - primjerice, recentni su poslovni susreti s češkim i bugarskim poslovnim izaslanstvom - pandemija nas je ubrzala u digitalizaciji. Upravo tu smo uveli najznačajnije promjene s ciljem otvaranja novih prilika našim poduzetnicima u internacionalizaciji poslovanja. Uz sudjelovanje u nizu europskih i međunarodnih platformi, kao što je na vrhuncu prvog vala bila Care & Industry Together Against Corona Europske poduzetničke mreže, zatim suorganizacija i promocija online evenata usmjerenih na promociju hrvatskog izvoza za pojedine branše - od metaloprerađivačke industrije preko tekstila do ICT tehnologija, ključni projekt je naša platforma Go Global - Go Virtual, s kojom bilježimo odlične rezultate u povezivanju svojih članica s potencijalnim partnerima na njima interesantnim tržištima.  Izdvojila bih i to da konstantno organiziramo različite edukacije usmjerene upravo na jačanje konkurentnosti naših tvrtki i potporu pri izlasku na pojedina tržišta s obzirom na to da su članice iznimno zainteresirane za te teme i sudjelovanje u njima. Kome je namijenjen projekt Go global – Go virtual i na koji način tvrtke iz Hrvatske mogu participirati? Hrvatska gospodarska komora još je u travnju započela s projektom online B2B sastanaka za hrvatske tvrtke i njihove inozemne partnere Go Global – Go Virtual radi podizanja i jačanja međunarodnih poslovnih aktivnosti hrvatskih tvrtki. Svim našim članicama omogućeni su online poslovni sastanci s potencijalnim partnerima po tržištima koja smo, nakon ankete provedene među tvrtkama, izdvojili kao ona na kojima članice vide najviše mogućnosti za unaprjeđenje i razvoj novih poslovnih aktivnosti s naglaskom na izvoz. Za sada smo organizirali poslovne razgovore, a u partnerstvu s relevantnim institucijama na tržištima, sa slovenskim, ruskim i tvrtkama iz V4 zemalja, trenutačno je aktivna platforma za Austriju do 10. studenoga ove godine, a potom u prosincu ove godine slijedi Njemačka te u veljači 2021. godine Izrael. Tehnički je dio jednostavan i omogućava jednostavnu participaciju - prijava na platformu omogućuje izradu profila tvrtke, pretraživanje potencijalnih partnera i mogućnost direktnog poziva na online razgovore, a omogućena je i komunikaciju putem poruka. Sustav platforme šalje obavijesti izravno svim prijavljenima o iskazanim interesima za poslovne sastanke, čije termine zajednički određuju gospodarstvenici iz zainteresiranih tvrtki. Što se tiče konkretnih sektora za virtualno događanje s austrijskim tvrtkama, naši su poduzetnici izrazili interes za intenziviranje poslovne suradnje u području metaloprerađivačke industrije, cost saving industry (automatizacija, robotika, elektronika), industrije povezane sa zdravljem (farmaceutski i medicinski proizvodi te proizvodi za prevenciju širenja COVID-a 19), autoindustrije, građevine i materijala u građevini, obnovljivih izvora energije i prehrambene industrije, no prostor za suradnju otvoren je svim branšama. Foto: Pixabay Koji su najčešći problemi s kojima vam se javljaju tvrtke, što je to što ih najviše zanima?   Tvrtke zanimaju razne teme povezane s internacionalizacijom poslovanja. Na samom vrhuncu pandemije, u razdoblju zaključavanja tržišta, najviše pitanja odnosilo se upravo na prekide u opskrbnim lancima, gdje smo u svakom trenutku bili na raspolaganju u pružanju relevantnih informacija, ali i posredovanju prema nadležnim tijelima i institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Uz to, članice su iznimno zainteresirane za pronalazak poslovnih partnera i kontakata te potporu na konkretnim tržištima. Vrlo su im važne i informacije o zakonskom okviru, proceduri i uvjetima poslovanja na pojedinim tržištima.   S obzirom na to da su aktivnosti poput gospodarskih izaslanstava, konferencija ili sajmova svedene na minimum, na koji se način u ovome specifičnom vremenu održavaju ti susreti? Već sam spomenula digitalne platforme za povezivanje tvrtki i čini mi se da se radi o modelu koji će biti aktualan dulje vrijeme. Mnogi sajmovi također su se prebacili u virtualni prostor. Osnovna zadaća organizacije poslovnih susreta i sajamskih aktivnosti i dalje postiže svoj cilj, a to je uspostava inicijalnoga kontakta. Naši su poduzetnici u znatnoj mjeri transformirali način na koji posluju te prepoznaju važnost digitalizacije, koju smo zbog trenutačne epidemiološke situacije primorani provesti bržim tempom no što je planirano, ali u konačnici to može biti i jedan od pozitivnih ishoda ove izvanredne situacije, nepovoljne za hrvatsko i globalno gospodarstvo u smislu jačanja konkurentnosti naših tvrtki. Kad je riječ o otvaranju predstavništva HGK, je li koronakriza usporila te aktivnosti i koji su planovi u tom smjeru? HGK je svjesna potrebe da naše članice budu adekvatno institucionalno zastupljene na ključnim tržištima za nas i vođeni tom idejom planirali smo otvaranje predstavništava u Beču, Münchenu i Milanu, uz već postojeća u Moskvi, Šangaju, Bruxellesu te Beogradu, Sarajevu i Mostaru, čime bi se osigurao prostor za daljnju internacionalizaciju naših tvrtki. Nažalost, trenutačna pandemija usporila je planove. Potpora na tržištima potrebna je i zbog jednostavnog razloga što svako od njih ima specifičnosti, ne samo nužno na kulturološkoj, već i na institucionalnoj razini. I dalje smatramo nužnim prisustvo na pojedinim tržištima, naravno, u skladu s mogućnostima. Predstavništva ponajprije moraju biti u službi tvrtkama na način da ih povezuju s potencijalnim partnerima, umrežavaju i detektiraju nove poslovne prilike, ali i potporama pred institucijama i rješavanjem administrativnih barijera s kojima se tvrtke susreću u poslovanju. U konačnici, poznavanjem prilika na specifičnom tržištu tvrtke minimizira se rizik i omogućuje sigurna i nesmetana trgovina i upravo stoga je otvaranje predstavništava cilj koji je u trenutačnoj situaciji prolongiran, ali svakako i dalje aktualan. Foto: HGK Koronakriza će imati dugotrajne posljedice; na koji bi se način hrvatske tvrtke mogle lakše nositi s njom? Iako je znatan negativan utjecaj pandemije na hrvatsko gospodarstvo nesporan, osobito na pojedine njegove sektore, moramo razmišljati o prilikama koje treba iskoristiti i smjeru u kojem trebamo ići. Iako je sada nezahvalno razmišljati o tome, ali u pojedinim gospodarskim granama kriza se može iskoristiti i kao prilika. Očito je da Hrvatska treba smanjiti svoju ovisnost o turizmu i uslugama povezanim s turizmom, a koji je teško pogođen, i usredotočiti se na proizvodni sektor. Činjenica je da su neke tvrtke i ovu iznimno nepovoljnu situaciju iskoristile za rast prepoznavši poslovne prilike koje su se otvorile za tvrtke u zdravstvenom sektoru i one s inovativnim rješenjima koja se mogu iskoristiti kako bi se prevenirala zaraza koronavirusom, kao što su Tehnix s mobilnom kabinom za koronu te koronakrematorom za spaljivanje infektivnog otpada, Šestan Busch koji razvija maske za zaštitu od koronavirusa i ostalih bioloških ugroza, Elda i Labud (Meteor) koji proizvode antiseptike i dezinficijense, Vuplast sa svojim razgradivim vrećama itd. Uz to, trebaju se iskoristiti prilike na bliskim tržištima - možemo osnažiti prekograničnu suradnju i pojačati kapacitete tvrtki kako bi ravnopravno sudjelovale u tržišnoj utakmici, ali i iskoristile mogućnosti EU javne nabave kao kanala za internacionalizaciju svoga poslovanja. Prema posljednjim pokazateljima, tržišta opskrbe u Europi postat će važnija i očekivana je kreacija novih partnerstava između poduzetnika u EU i na bliskim tržištima radi očuvanja opskrbnih lanaca i lakšeg pristupa potrebnim robama.
Tema
Hrvatsko digitalno bankarstvo u kategoriji 'kasni usvajač'
Pandemija koronavirusa promijenila je bankarstvo i ubrzala razvoj digitalnih kanala, pokazalo je to Deloitteovo ispitivanje o zrelosti digitalnog bankarstva, sveobuhvatna analiza digitalnih funkcionalnosti i tržišne situacije u 39 država i 318 banaka. Šezdeset posto banaka zatvaralo je svoje podružnice ili skratilo njihovo radno vrijeme. Međutim, brojne su banke isto tako uvele nova digitalna svojstva, kao što su potpuno digitalni procesi, primjerice, otvaranje računa, metode za identifikaciju i provjeru na daljinu te metode za beskontaktno plaćanje. Ocjena digitalne zrelosti obuhvaća tri sastavnice: usporedbu funkcionalnosti, ispitivanje potreba korisnika i studiju korisničkog iskustva. Tim sastavljen od više od 180 tajnih kupaca otvorio je tekuće račune i ocijenio kanale za internetsko i mobilno bankarstvo pojedinih banaka kako bi ispitao njihovu ponudu u odnosu na više od 1.100 funkcionalnosti. Istodobno se provodilo ispitivanje 4.900 korisnika kako bi se bolje shvatile njihove potrebe i kanali koje preferiraju. Navedena su ispitivanja nadopunjena Upitnikom o korisničkom iskustvu i procjenom 19 scenarija korisničkog iskustva u području 10 korisničkih aktivnosti iz svih faza odnosa s bankom. "Služeći se navedenom metodologijom, uspjeli smo odvojiti stvarne digitalne prvake od pametnih sljedbenika te onih koji digitalne tehnologije uvode naknadno ili zakašnjelo. Digitalni prvaci, kojima pripada 10 posto najuspješnijih banaka na svijetu, banke su koje pružaju široki spektar digitalnih funkcionalnosti relevantnih za svoje korisnike i snažno korisničko iskustvo. Predvode u uspostavi tržišnih praksi i uvode ključne digitalne trendove u industriju", objašnjava Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda i partner u Odjelu poslovnog savjetovanja. Zlatko Bazianec / Foto:Deloitte Deloitteovo ispitivanje pokazalo je kako vodeće banke u Hrvatskoj zaostaju za digitalnim prvacima u znatnom broju funkcionalnosti digitalnog bankarstva te se hrvatsko digitalno bankarstvo može kategorizirati kao "kasni usvajač". Značajan prostor za unaprjeđenje digitalnog poslovanja hrvatskih banaka uočljiv je u domenama poput otvaranja računa te unaprjeđenja odnosa s klijentima. Nadalje, jaz u odnosu na digitalne prvake, osobito tijekom pandemije COVID-a 19, vidljiv je u nemogućnosti otvaranja računa na daljinu, što trenutno ni jedna hrvatska banka ne omogućava svojim klijentima. No unatoč identificiranom jazu u spomenutim područjima, hrvatske banke najbliže su globalnom prosjeku digitalne zrelosti u domenama prikupljanja informacija o klijentima te svakodnevnog poslovanja (transakcije i slične "elementarne" bankarske usluge koje se pružaju putem digitalnih kanala).  U čemu prednjače digitalni prvaci Digitalni prvaci znaju da je korisničko iskustvo ključno za ostvarenje zadovoljstva korisnika: 65 posto digitalnih prvaka nalazi se među 10 posto najboljih banaka u analiziranim scenarijima korisničkog iskustva. Najveći jaz između predvodnika i onih koji digitalne tehnologije uvode zakašnjelo jest u području otvaranja računa, i to 73 posto u odnosu na 23 posto, kupnji proizvoda osiguranja 44 posto u odnosu na sedam posto te nebankovnih usluga 48 posto u odnosu na 11 posto. "Digitalni prvaci ne predvode samo među organizacijama na istoj razini s obzirom na digitalne funkcionalnosti; oni u prosjeku premašuju rezultate ostalih organizacija u svojim državama kad je riječ o odnosu troškova i dobiti te povrata na ulaganja", komentira Bazianec. Većina banaka ipak treba premostiti jaz u postupcima digitalne prodaje među krajnjim korisnicima kako bi poboljšale usluge koje pružaju mrežnim korisnicima. Digitalni prvaci ulažu u digitalnu prodaju među krajnjim korisnicima te se njihova prednost povećala u odnosu na one koji su digitalnu tehnologiju u ključne proizvode uveli zakašnjelo.