Tema
Čeka nas teška jesen i tiha sezona
Industrija tržišnoga komuniciranja u svijetu, pa i u Hrvatskoj, potonula je nakon što su tvrtke zatvorile svoja vrata, a ljudi ostali kod kuće. Pandemija je najveći udarac zadala event-industriji na koju će imati dalekosežne posljedice i čiju je budućnost učinila neizvjesnom. Odgovore na pitanja kako dalje u nesigurnim vremenima i novom normalnom hrvatski komunikacijski stručnjaci tražit će na DK Pikniku by Jamnica Botanica, koji će se 30. lipnja i 1. srpnja održati u Maksimiru. Anđela Buljan Šiber, predsjednica Uprave Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje (HURA) i vlasnica agencije Izone, u razgovoru za Privredni kaže da jesen za sektor koji diktira trendove i donosi novine, neće biti nimalo laka, a da će oporavak od krize biti dug. Kako je koronakriza utjecala na industriju tržišnoga komuniciranja? Tržišno komuniciranje kao industrija prva je na udaru u bilo kojoj krizi, a ova je specifična jer se većina industrija preko noći našla na udaru. Zašto smo mi prvi? Zato što su edukacije i teambuildinzi investicije čiji se rezultati vide za neko vrijeme, kao i posljedice. Morate najprije isplatiti plaće, platiti najam prostora i režije, ima stvari koje morate, a investicije dolaze kad ste sve podmirili. Zato je jasno da smo mi prvi na udaru, ali olakotna je okolnost to da obično prvi osjetimo trend povratka tržišta, tako da se po našoj industriji može vidjeti da je kriza gotova ili na izmaku. Kakve će biti financijske posljedice pandemije na vašu industriju? Mislim da će za naše članice posljedice biti velike. Ako gledamo usporedbu ovog svibnja sa svibnjem prošle godine, vidimo kako je 33 posto članica palo više od 50 posto. Stoga će se posljedice osjećati dugo, ali i to ovisi -  jer svi smo mi različiti, primjerice, event-industrija imat će dalekosežne posljedice, njima su praktički sve aktivnosti zabranjene i imaju pad čak do 90 posto. Ali, jako mi je drago vidjeti da u toj našoj industriji postoji pozitivan duh i kreativnost jer su se svi okrenuli nekom vidu rada. Event-agencije počele su raditi događaje na otvorenom, na brzinu su stvorile neke nove proizvode - čisto da se nešto pokreće. U odnosu na 2019. godinu, koliki će biti pad prometa? Sigurno će biti pad, možda 15-ak posto, a konzervativnije procjene idu do 30 posto. Koji su izazovi pred oglašivačima i kako se prilagoditi promjenama koje je donijela pandemija? Naglašavamo da je bitno ostati prisutan jer ljudi zaboravljaju. Neće vas preko noći zaboraviti ako ste imali dobar positioning, ako ste non-stop bili prisutni u svijesti potrošača, ali ako se to dogodi na duže, netko drugi ponudit će to što vi niste. Stalno ističemo da se nešto može naći, iako znamo da to ne može biti na istoj razini kao prije. Sve je sada drukčije, ali pronađite način da budete prisutni u domaćinstvima i među ljudima. To je ono što mi kao industrija pokušavamo učiniti svojim aktivnostima, primjerice, Danima komunikacija, koji se nisu mogli održati u hotelu Lone u Rovinj ovo proljeće, pa pripremamo Dane komunikacija piknik u Zagrebu, u Maksimiru, na otvorenom. Radimo ono što se može. Naša je poruka da se vidi kako se može ostati prisutan, da se ne padne u zaborav ili da vas jednostavno netko drugi ne pregazi. Anđela Buljan Šiber/Foto: Privredni.hr Je li novonastala situacija izrodila neke nove trendove? Apsolutno! Iako nisu svi poslovi, industrije i životi povezani s internetom, ljudi su sad bili na internetu po cijele dane. Korona nas je digitalizirala brže nego bilo kakva vlada ili bilo kakve reforme. Oni koji prije nisu bili skloni internetskom šopingu i traženju informacija, na to u jednostavno bili prisiljeni. Mislim da će pozitivan trend online kupovanja ostati i nadalje. Navike će se dosta promijeniti; ljudi su otkrili da im je u virtualnom svijetu jednostavnije. Je li moguće da se dio odgođenih evenata dogodi na jesen? Scenarij u kojem korone neće biti najesen jest ružičast. A ako se to dogodi, aktivnosti će se sigurno vratiti. A onda nam dolazi i razdoblje oko Božića kad je veća potrošnja i sigurno će klijenti u tom trenutku, bez obzira na koronu, biti na neki način prisutni jer trebaju jesti, trebaju telefone, internet, imaju i neke druge potrebe. Mislim da će jesen biti tiha sezona jer će se čekati i osluškivati što će se dogoditi. Čeka nas težak jesenski period. Spomenuli ste da među vašim članicama ima i onih koje bilježe pad i od 90 posto. Hoće li svi uspjeti preživjeti koronakrizu? Svaka kriza nešto isfiltrira, biznise ili bilo što drugo u životu. Moguće je, ali vjerujem da među članicama neće biti takvih slučajeva. Za sada se čini da ćemo proći uz neke korekcije plaća ili eventualno smanjenje radne snage koja u ovom trenutku nije potrebna. Ali, kad se sve oporavi, vjerujem da ćemo se vratiti na staro. Je li do sada bilo otpuštanja? Koliko je meni poznato, otpuštanja zbog korone nije bilo jer je većina koja je najviše osjetila udar ušla u prve mjere državne pomoći, tako da su zadržali ljude. Svima nam je cilj zadržati ljude jer nas više košta obrazovanje novog čovjeka nego zadržavanje starog. Postoje li oni koji su u ovoj krizi profitirali? Teško mogu reći da je neki sektor ili medij profitirao ili imao koristi od krize jer sve su aktivnosti smanjene. Možda ima onih koji su bolje prošli, a to su oni koji su povezani s internetom i društvenim mrežama oko kojih su se ljudi okupljali. Klijenti su jednostavno shvatili da su tu ljudi. Gledala se i televizija, ali prednost digitalnih medija jest u tome što se kupnja može obaviti do kraja. Kada industrija tržišnoga komuniciranja može očekivati oporavak? Bojimo se da će se ponoviti 2008. Ova kriza i ona iz 2008. malo su drukčije. Gledali smo neke projekcije: u svijetu je oporavak od pandemija brz, za nekoliko se mjeseci tržište oporavi; kod financijske krize svaki sektor krizu je osjećao pomalo i oporavak je bio duži. To se dogodilo u razvijenom svijetu, a mi smo se oporavljali godinama. A kad samo se oporavili, dogodila se kriza s Agrokorom, tako da je kod nas stalno kriza. Ovo je nama možda samo prirodno stanje, a ne novo normalno. Mislim da ćemo se oporavljati nekoliko godina, pa sumnjam da će to biti 2022.  Kako ocjenjujete komunikaciju Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu? Stožer je na početku imao izuzetno dobru komunikaciju, iako ne znam je li to samo karakteristika Stožera ili je to duboko ukorijenjeno u školu Andrije Štampara, prema kojoj je vodilja javnog zdravstva jasno i pravovaljano komuniciranje s ljudima. Međutim, u jednom trenutku potpuno su se pogubili, nažalost, izgubili su povjerenje koje su na početku imali. Što se točno dogodilo, možemo samo teoretizirati, ali uključila se politike, krenulo se u izbore i dobili smo 'puno baba - kilavo dijete'. U jednom trenutku nismo više znali trebamo li nositi maske ili ne, trebamo li slati djecu u školu ili ne... Nakon toga su se pogubili i izgubili svu reputaciju koju su imali kao dobri komunikatori. Sad kad imamo nove slučajeve zaraze, shvatili su da je potrebna komunikacija, to mi je drago, ali koliko je ta komunikacija sada ispravna, teško je govoriti - ponajprije zbog toga što ne rade ono što govore, a to je osnova bilo čega. Ne treba biti komunikacijski stručnjak da se osjeti da to što oni sada kažu nema onu težinu iz ožujka ili travnja.    
Tema
Korona kriza dodatno potaknula uvoz hrane i deficit poljoprivrede
Tijekom prva tri mjeseca 2020. vrijednost hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 564,3 milijuna eura, dok je vrijednost uvoza bila 861,7 milijuna eura, čime je ostvaren deficit od 297,3 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine izvoz je povećan 7,3 posto, a uvoz 9,1 posto, dok je deficit narastao 12,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 65,49 posto i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manja je za 1,07 postotna boda. Proteklih mjeseci razvila se snažna diskusija o tome da je Hrvatska ovisna o uvozu hrane i da je korona kriza podigla svijest o potrebi proizvodnje hrane za vlastite potrebe te osvijestila želju potrošača da više konzumiraju domaće proizvode. Analitičari konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju Smarter u svojoj su analizi istaknuli kako se očekivalo da će se barem trendovi u uvozu i izvozu hrane početi mijenjati i okrenuti negativna kretanja koja su prisutna godinama. "Na žalost, to se u prvom tromjesečju ipak još nije dogodilo, a svi pokazatelji upućuju na još značajniji rast uvoza. Procjene govore da će rast uvoza možda biti ublažen u iduća tri mjeseca, ali će sigurno biti ostvaren pad izvoza. Uvoz se neće značajnije zaustaviti jer ne proizvodimo dovoljno hrane za vlastite potrebe. Zbog cijele situacije potrebno je pratiti, analizirati i utvrditi koji proizvodi imaju mogućnost brže supstitucije uvoza te kako njihovu proizvodnju potaknuti dozvoljenim tržišnim mjerama i jačim radom s proizvođačima te boljom organizacijom proizvodnje", stoji u analizi Smartera. Podsjećaju da je tijekom 2019. Hrvatska ostvarila vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 2,2 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 3,5 milijardi eura, čime je ostvaren deficit od 1,3 milijarde eura. U odnosu na godinu ranije vrijednost izvoza povećana je za 6,1 posto odnosno za 127,4 milijuna eura, dok je uvoz uvećan za 12 posto odnosno za 370,5 milijuna eura. Vrijednost deficita povećana je 24 posto, a pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 63,78 posto. Izvozimo uglavnom sirovine U razdoblju od siječnja do ožujka 2020. najznačajniji izvozni proizvodi bile su žitarice i to 64,6 milijuna eura, ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralješnjaci za 61,6 milijuna eura, razni prehrambeni proizvodi 55 milijuna eura, proizvodi od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka, slastičarski proizvodi, te kakao i kakao proizvodi i to za 39,4 milijuna eura. Ova skupina proizvoda zajedno je činila 46,52 posto ukupne vrijednosti izvoza. U odnosu na 2019. nije bilo nikakvih značajnijih promjena te je i početak 2020. godine kod proizvoda ribarstva, žitarica, uljarica, proizvoda od mesa, riba, rakova i mekušaca te duhanskih proizvoda nastavljen s pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom. Kod svih ostalih grupa poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit koji je značajno narastao u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom prva tri mjeseca najznačajniji proizvodi u uvozu su ponovo meso i klaonički proizvodi, proizvodi od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka, slastičarski proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja peradi i ptičja jaja te prirodni med, jestivi proizvodi životinjskog podrijetla, jestivo voće i orašasti plodovi, kore agruma ili dinja i lubenica, te razni prehrambeni proizvodi. Navedene grupe proizvoda zajedno su činile 40,61 posto ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda u promatranom razdoblju. "Hrvatska je sve snažnije ovisna o uvozu s tržišta EU, a sve manje izvozimo na tržišta zemalja CEFTA-e koje su nam nekada bila najznačajnija izvozna tržišta, a koja sada pomalo gubimo. Zabrinjavajuće je da deficit bilance s EU zemljama enormno raste, a suficit sa CEFTA zemljama se smanjuje. Izvozom na tržište EU tijekom 2019. ostvareno je 65,3 posto ukupnog izvoza, a u države CEFTA-e 26,7 posto. Vrijednost uvoza iz država članica EU činila je 87,6 posto ukupne vrijednosti uvoza, a iz država CEFTA-e 6,6 posto. Važno je napomenuti da u stare članice EU gotovo isključivo izvozimo sirovinu – kukuruz, soju i pšenicu, dok u Sloveniju i BiH prevladava izvoz proizvoda prehrambene industrije", rekla je stručnjakinja Smartera Zvjezdana Blažić. Za primjer je dobro ilustrirati kako smo kod žitarica, tijekom prva tri mjeseca ove godine, ostvarili vrijednost izvoza od 65,5 milijuna eura, dok smo uvezli proizvoda na bazi žitarica kao stočnu hranu u iznosu od čak 50,4 milijuna eura. Još izraženiji je uvoz proizvoda od žitarica i brašna te razne vrste tjestenina i kruha kojih je na hrvatsko tržište stiglo u vrijednosti od čak 70 milijuna eura. U prva tri mjeseca 2020. godine nije došlo do bitnih promjena u izvoznim tržištima i proizvodima koje plasiramo pa je tako lista pet najvažnijih izvoznih odredišta ostala nepromijenjena. Ono što je zabrinjavajuće iz analiziranih podataka je da nam je uvoz s najvećih tržišta na koje izvozimo rastao po većoj stopi nego što smo izvozili na naša najveća izvozna tržišta, pokazala je analiza. Italija je na prvom mjestu s izvozom od 81,6 milijuna eura i udjelom koji je činio 14,46 posto ukupnog izvoza. Uzimajući u obzir stanje s epidemijom, koja je bila posebno izražena u ovoj zemlji, izvoz je ostao gotovo isti kao prethodne godine, dok je uvoz čak i povećan za 5,7 posto. Najznačajniji izvozni proizvodi u Italiju bili su kukuruz, cigarete koje sadrže duhan, svježa ili rashlađena orada (komarča), svježi ili rashlađeni europski lubin (brancin), te soja.Izvoz u susjednu Sloveniju bio je 76,9 milijuna eura, te čini udjel od 13,63 posto. U odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, izvoz je rastao za 3,6 posto, a uvoz za 9,2 posto. Najznačajniji izvozni proizvodi u Sloveniju su: vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane, zatim razni prehrambeni proizvodi, potom slijede čokolade, te umaci i pripravci za umake, miješani začini i miješana začinska sredstva kao i kukuruz. U Bosnu i Hercegovinu izvoz je iznosio 65,8 milijuna eura i činio 11,67 posto udjela. Pritom je izvoz rastao za 9,3 posto, ali rastao je i uvoz – za čak 27,6 posto. Najznačajniji proizvodi u izvozu u Bosnu i Hercegovinu su: pivo, zatim razni prehrambeni proizvodi, pa slijedi kukuruz za sjetvu, čokolade.Ukupno je hrvatski izvoz u Njemačku iznosio 42,7 milijuna eura te činio 7,56 posto. Pritom je izvoz u odnosu na isto razdoblje prošle godine snažno narastao za 36,7 posto, a uvoz za čak 111,7 posto. S obzirom na bazu, deficit je i dalje ogromnih 84,71 milijuna eura samo za prva tri mjeseca. Najznačajniji izvozni proizvodi u Njemačku su čokolade, soja, proizvodi za prehranu dojenčadi i male djece, prehrambeni proizvodi od mlijeka, kiselog vrhnja, surutke, jogurta, kefira i sličnih proizvoda, kukuruz za sjetvu, zatim umaci i pripravci za umake. Kad je riječ o izvozu u Austriju on je bio na razini 37,4 milijuna eura, dok je udjel u ukupnom izvozu iznosio 6,63 posto. Najznačajniji izvozni proizvodi bili su kukuruz, soja, cijelo sirovo goveđe meso, kuhano, pripravljeno i konzervirano pileće meso, od kokoši vrste “gallus domesticu“, bijeli šećer u krutom stanju. Zanimljivo je da se od početka 2020. godine među prvih pet zemalja, s kojima smo imali suficit, pojavila Rusija, dok je sa Srbijom suficit smanjen. Loša konkurentnost poljoprivrede uzrok povećanja deficita Iz svi podataka se može zaključiti da Hrvatska izvozi manje složene poljoprivredne proizvode najnižih cijena u kojima ima najmanje dodane vrijednosti te najmanje uloženog rada i znanja. Takve proizvode odmah nakon žetve prodajemo po niskim cijenama, a potom prerađene proizvode, u koje je ugrađen neki novi tehnološki stupanj obrade, uvozimo po znatno višim cijenama, zaključak je analize. "Hrvatska robna razmjena pokazuje izrazito lošu sliku konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda i zabrinjavajuću strukturu proizvodnje. Kada uzmemo u obzir da smo zemlja malih posjeda, na kojima je teško opravdati proizvodnju ratarskih kultura, koje za ostvarenje prosječnih prinosa zahtijevaju znatno veće poljoprivredne površine, onda postaje još teže opravdati ovakvu strukturu poljoprivrede. Mogli bismo zaključiti da su naši proizvođači skloni jako niskim rizicima i malim ulaganjima u poljoprivredu. Kroz izravna plaćanja na proizvodnji ratarskih kultura ostvaruju malu zaradu, ali su izbjegli i veće rizike koje prati ulaganja u neke druge osjetljivije kategorije", ističe Zvjezdana Blažić, navodeći kako za voćarsku i povrtlarsku proizvodnju nemamo osigurano neophodno navodnjavanje, nemamo tehnologije zaštite od tuče, mraza i suše, zbog čega su rizici proizvodnje u dosta teškim i vrlo promjenjivim klimatskim uvjetima visoki. Kod proizvoda stočarstva izuzetno su velike razlike u produktivnosti tako da su proizvodi iz uvoza uglavnom bitno jeftiniji te proizvođači teško mogu konkurirati svojim cijenama i potrebnim količinama. "Osim navedenog tu je i politika trgovačkih lanaca koji često uvoze proizvode iz svojih matičnih zemalja, a često raspolažu i svojim privatnim robnim markama. Hrvatski neudruženi proizvođači često nemaju potrebne količine za redovnu isporuku u trgovačke lance, a udruživanju se i dalje opiru", kaže Zvjezdana Blažić. u Smarteru ističu kako su korizonatalna i vertikalna integracija također jedan od preduvjeta da proizvodi budu pristupačniji i na domaćem tržištu, a bez toga nema uspjeha u izvozu. Snažni organizatori proizvodnje, otkupljivači i distributeri trebali bi se okrenuti mogućnosti kako organizirati proizvodnju za izvoz umjesto da tržište opskrbljuju uvoznim proizvodima. "To je teži put, a ovdje ulogu ima i država s brojnim instrumentima poljoprivredne politike i mjerama uređenja tržišta koja su dozvoljena i u okviru europske direktive. Bez promjene paradigme nećemo niti u narednim mjesecima, unatoč snažnom rastu svijesti o potrebi potrošnje domaćih proizvoda, imati bitno drugačije pokazatelje, dapače možemo očekivati daljnje povećanje deficita," zaključak je stručnjaka Smartera.  
Tema
Roglić: Imunološki zavod treba biti zajednički projekt nekoliko država
Branko Roglić, predsjednik Orbico grupe, smatra da uz negativan učinak ove krize postoje i oni pozitivni, a oni se odnose na ubrzanu digitalizaciju i suradnju među državama koja bi mogla rezultirati rješenjem problema za Imunološki zavod. Roglić u razgovoru za Privredni, između ostalog, pojašnjava učinke koronakrize na gospodarstvo i modele uz koje će Orbico, vodeći europski distributer robe široke potrošnje koji posluje u 20 država, premostiti nadolazeće razdoblje. Kako je Orbico do sada prošao u ovoj krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa? Nijedan naš radnik ni u jednoj državi nije zaražen virusom, znači da su naše mjere unutar kompanije bile učinkovite. Mogu reći da smo dobro prošli jer nitko nije zaražen, a nismo niti loše radili. Najviše je stradao turistički segment našeg poslovanja, u tom dijelu koristimo mjere Vlade RH. Što se tiče načina poslovanja i načina rada, polako se vraćamo u normalu. Navodno imate u planu određena spajanja svojih tvrtki? Da, integrirat ćemo turistički i ostali segment poslovanja, kao što je Orbico Beauty u Orbico. U ovom trenutku imamo 47 tvrtki u 20 država, a u roku od dvije godine imat ćemo 20 tvrtki u 20 država, točnije, po jednu tvrtku u svakoj državi. Na taj će način integrirani dio sadašnjih tvrtki postati odjeli. Tako ćemo uštedjeti na plaćama, ali i na putovanjima. Uz to, uštede su moguće i u logističkom dijelu. Prije krize krenuli ste u proces digitalizacije, je li se taj proces sada ubrzao? Tako je. Mi smo u velikoj mjeri digitalizirali procese i prije pandemije COVID-a 19, a sada samo nastavljamo ubrzanim ritmom. Koronavirus nam je ubrzao procese digitalizacije. Isto tako, radimo dosta na poboljšanju logistike koja je jako važna u našem poslovanju, ali i općenito u poslovanju. Ona je vrlo važan segment poslovanja bilo da robu prodajete na klasičan način ili da je prodajete putem e-platforme. U oba je slučaja logistika ta koja dostavlja robu kupcu, zato stalno radimo na njenoj modernizaciji i unaprjeđenju. U Bugarskoj imamo investiciju u novi logistički centar koji se gradi na parceli od 57 hektara, u neposrednoj blizini Botevgradskog shoza. Planirana investicija iznosi 26,5 milijuna eura, a uključuje izgradnju skladišnog i uredskog prostora te potrebnu infrastrukturu. Projekt je tipa 'izgraditi da odgovara i iznajmiti'. Gradi ga Cordeel Bugarska u skladu sa zahtjevima i specifikacijama budućeg najmoprimca, a to je Orbico. Možete li reći još detalja o tome logističkom centru? Dobro razvijena cestovna infrastruktura u tom dijelu osigurat će brzinu logističke usluge. Projekt je u skladu sa zahtjevima moderne gradnje, a praćenje i upravljanje građevinskim instalacijama provodi se pomoću automatiziranog sustava. Administrativno i logistički centar Orbico Bugarske sastojat će se od modernih skladišta. Projekt osigurava 32.000 metara četvornih skladišnog prostora kapaciteta 45.000 paletnih mjesta. Omogućuje automatizaciju pripreme procesa pakiranja robe te kontrolirano skladišno okruženje, što će povećati produktivnost i razinu operativnih procesa te kvalitetu ponuđenih usluga. Logistički centar imat će 38 utovarno-istovarnih dokova, što omogućava servisiranje više od 150 kamiona dnevno. Uredska zgrada od 4.500 metara četvornih visoke je energetske učinkovitosti. Moderni sustav grijanja, ventilacije i klimatizacije, uz pružanje udobnosti i povoljne mikroklime za zaposlenike, radit će s ekološkim rashladnim sredstvom koje je nužno za brigu o prirodi. Partner nam je u ovom projektu izvođač radova Cordeel Bugarska. Osjeti li se pad potrošnje nakon krize? Ima kriza svojih učinaka - i bit će ih još. Primjerice, nama je u dijelu kozmetike svibanj bio bolji nego prošle godine; kozmetika se nije kupovala u travnju i u drugoj polovici ožujka, a onda je naglo krenulo u svibnju. Takav skok će, naravno, biti privremen. Jeste li radili izračune i projekcije o padu prihoda u Orbicu? Prema našim izračunima pad će biti oko 10, najviše 12 posto. Međutim, to neće ugroziti naše poslovanje. Smanjit ćemo troškove, tako da opet očekujemo standardno dobru godinu za Orbico. Što će se promijeniti zbog ove krize? Ništa neće biti isto kao prije ove krize. Digitalizirat će se mnogi procesi - mnogo stvari, pa i sastanaka, rješavat će se online. Putovanja će se smanjiti više od polovice dosadašnjih. Promijenit će se način života. Kakve su vaše procjene kad je riječ o turizmu? Turizam će pasti na 50 posto, ako ne i više od prošlogodišnjeg, ali iduće godine mogli bismo se vratiti na stare brojke. Možda će u ovoj krizi najlošije proći hoteli u velikim gradovima zato što više neće biti toliko poslovnih putovanja kao prije. A takvi su hoteli uglavnom primali poslovne ljude. Što se tiče turizma, mnogo toga ovisi o tome kakav će nam biti srpanj, kolovoz i rujan. Mislim da je pad na samo 30 posto, koliko se procjenjuje, ipak pesimistična brojka jer će mnogo teže posljedice od nas u turizmu pretrpjeti Italija i Španjolska. Manje će turista iz srednjoeuropskih zemalja putovati u te zemlje jer su one bile jako ugrožene za vrijeme pandemije; zato će gosti koji putuju automobilom za odmor radije izabrati Hrvatsku. Još ostaje upitno i kako će u ovoj situaciji funkcionirati zračni promet. Što Hrvatsku očekuje u rujnu i listopadu?  Ne vjerujem da će doći do drugog vala epidemije. Znači, s te strane će se stanje stabilizirati. Država će se sigurno morati dodatno zadužiti kako bi stabilizirala financije. Povećat će se javni dug države i mislim da ćemo ga vraćati desetak godina. Od toga treba odbiti ono što ćemo dobiti iz Europske komisije. A u kakvom će stanju biti tvrtke? Dugo će se provlačiti posljedice ove krize. Veći broj tvrtki trebat će restrukturirati, nekima će trebati i pomoć države. Mnoge tvrtke već sada prolaze proces restrukturiranja, trebat će smanjiti troškove, putovanja, morat će se promijeniti logistika. Kako komentirate činjenicu da Europa nije uopće imala proizvodnju zaštitnih maski? Europa je napustila proizvodnju maski i zaštitne opreme, a to se u ovoj krizi nije pokazalo dobrim. Sada, međutim, ne bi bilo dobro da se preinvestira i započne masovnu proizvodnju zaštitne opreme, ako za nju nema tržište. Skloniji sam tome da se jedan proizvodni pogon napravi za više zemalja. Što mislite o inicijativi za ponovnim pokretanjem proizvodnje u Imunološkom zavodu? Isti model vrijedi za Imunološki zavod. Znači, treba pokrenuti proizvodnju, ali ne samo za Hrvatsku, nego to mora biti projekt više zemalja u regiji. Pokazalo se da Imunološki zavod ne može biti profitabilan ako ga se ograniči samo na Hrvatsku. Ali ako to bude projekt za više zemalja, onda može biti itekako profitabilan. Dakle, ja sam za to da se Imunološki zavod obnovi, ali on treba biti regionalni centar s ambicijama da bude proizvođač barem za desetak država. Ako ga se ograniči samo na Hrvatsku, onda će teško funkcionirati, bit će preskup za nas i stalno će imati probleme. Imunološki zavod mora imati mnogo veće tržište od hrvatskog. Znači, Vi mislite da je za ponovno pokretanje Imunološkog zavoda potrebna suradnja nekoliko država? Nekakav oblik suradnje svakako je potreban. U ovoj krizi narodi i države su se zbližili, Slovenija i Hrvatska jedan su od takvih primjera. Slovenija je naša prijateljska zemlja, tako da sve prijepore moramo što prije zajednički prevladati. Slovenci su i nakon ove krize ponovno naši prvi gosti. Naša tržišta su kompatibilna i dugi niz godina usporedo su se razvijala. Mnogo je razloga koji govore kako nema smisla da je između nas i Slovenije ijedno otvoreno pitanje. To što su Slovenci prvi došli na naš Jadran, pokazuje da su narodi mnogo pametniji od politike. Prijepori koje imamo sa Slovenijom zanemarivi su u odnosu na prijateljstvo naših građana i odnose tijekom povijesti. Naša su tržišta jako bliska i mi moramo imati mnogo veći broj zajedničkih projekata. Naravno da Imunološki zavod može biti jedan takav projekt.  
Tema
Automobilska industrija pred potpunim slomom
Kriza izazvana pandemijom koronavirusa snažno utječe na trgovinu automobilima koja je pred potpunim slomom, smatraju u Deloitteu te ističu kako se i prije pandemije ta industrija suočavala s ogromnim izazovima s dalekosežnim posljedicama za tradicionalna automobilska poduzeća. Mali su izgledi da će predmetni izazovi popustiti u trenutačnom okruženju te bi proizvođači trebali očekivati skori i snažni udar.   U nedavno objavljenom Deloitteovu istraživanju Budućnost prihoda od i nakon prodaje u automobilskoj industriji ispitani su različiti scenariji kako bi se utvrdilo na koji će način prevladavajući trendovi u automobilskoj industriji poput povezanosti, alternativnih pogonskih sklopova, zajedničke uporabe automobila i autonomnih vozila utjecati na prihode i dobit od prodaje te poslovanje nakon prodaje. Studija je obuhvatila razdoblje do 2035., a njen su predmet bila globalna tržišta Kine, SAD-a i Japana te pet najvećih tržišta u EU, odnosno u Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Italiji i Španjolskoj. Zaključak je nedvosmislen: Kina je trenutačno najvažnije prodajno tržište, a njena će se dominacija povećati zbog mirovanja najvećih europskih tržišta. "Očekujemo da će početni učinci u Kini nastati zbog nakupljene potražnje i zbog toga će to tržište ostati ključno za proizvođače u kratkom roku. Proizvođačima originalne opreme koji žele ostvariti rast na kineskom tržištu savjetuje se odgovarajuća prilagodba ulaganja", preporučio je Zlatko Bazianec, partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog ureda. Zlatko Bazianec / Foto:Deloitte Zastupljenost alternativnih pogonskih sklopova znatno veća u Kini Kad je riječ o trendovima mobilnosti, već postoje očigledne razlike između zrelijih tržišta i Kine. Kineski su kupci spremniji prihvatiti alternativne pogonske sklopove nego europski ili američki kupci. Prema procjenama, 80 posto svih novih registriranih vozila bit će u potpunosti električna, hibridna ili vozila s gorivim ćelijama. No, taj će postotak u istom razdoblju iznositi između 31 i 35 posto u Europi i SAD-u. Očekuje se vrtoglavi porast ukupne prodaje vozila u Kini u ispitanom razdoblju, dok će najvećih pet europskih tržišta mirovati. "Kina će ostvariti 83 posto budućeg rasta prodaje", tvrdi Bazianec. Prognoza se temelji na fiktivnom proizvođaču automobila koji je prodao 2,5 milijuna novih vozila te uživa snažan položaj na europskome, američkom i kineskom tržištu. S obzirom na to da su kineski kupci otvoreniji za nove koncepte mobilnosti i povezanost vozila nego druga tržišta, očekuje se da će se prodaja fiktivnog proizvođača i više nego udvostručiti, s 33,1 na 74,6 milijardi dolara u Kini. No, prodaja novih automobila činit će manji dio ukupne prodaje i zabilježiti pad sa 76 posto na 58 posto u Kini te sa 78 posto na 64 posto na četirima glavnim tržištima obuhvaćenim ovom studijom. Usluge mobilnosti i poslovni modeli utemeljeni na podacima čine preostali dio prodaje. Strmoglavi pad prihoda nakon prodaje Usluge nakon prodaje čine otprilike sedam posto prihoda fiktivnog proizvođača te oko jedne četvrtine njegove dobiti, uglavnom ostvarene u ovlaštenim servisima te prodajom zamjenskih dijelova. Očekuje se kako će upravo taj sektor iskusiti osobito naglašen pad u prodaji. Električna vozila iziskuju manje održavanja, promjena ulja postaje nepotrebna, a kočnice jedva da pokazuju znakove habanja. Isto tako, sustavi za pomoć vozaču najnovije generacije smanjuju vjerojatnost nesreća, što znači i manju učestalost popravaka. "Čak ni rast kineskoga voznog parka neće moći nadoknaditi te gubitke. Prema našem istraživanju, prihodi nakon prodaje zabilježit će ogroman pad od 10 posto do 2035., unatoč porastu globalnoga voznog parka od 50 posto. Očekuje se da će europski distributeri, koji su se s problemima profitabilnosti suočili i prije pandemije koronavirusa, biti u najnepovoljnijem položaju u razdoblju nakon krize. Njihovo spašavanje neće biti jednostavan zadatak", najavljuje Bazianec. Prihodi od najma i financiranja utrostručit će se u Kini Drastičan pad prihoda nakon prodaje ilustrira koliko je osmišljavanje novih poslovnih modela važno za proizvođače automobila. Usluge u području mobilnosti mogle bi narasti za 11 posto i osigurati 18,8 milijardi dolara prihoda fiktivnom proizvođaču automobila do 2035. Prema Deloitteovim projekcijama, očekuje se da će poslovni model u sklopu kojeg se vozilo smatra čvorištem mobilne komunikacije, na primjer, monetizacija podataka o mobilnosti za osiguravatelje ili oglašivače, narasti za 20 posto u godini dana, na iznos od 6,5 milijardi dolara. Riječ je o trendu koji će obilježavati vrlo niske početne vrijednosti te će se uglavnom odnositi na kinesko tržište. Većina se ostalih regija neće moći osloniti na te nove proizvode kako bi nadoknadila gubitke tradicionalnog poslovanja. "Povezanost vozila vrlo će vjerojatno postati pokretač rasta, a ne temelj za druge raznovrsne usluge", objasnio je Bazianec. Prema istraživanju, vlastito će financiranje uistinu pokrenuti rast. Najam i financiranje novih vozila i dalje su u porastu u Kini, gdje se očekuje gotovo utrostručenje rasta. Europa je isto tako zabilježila rast u tom području te je porastao postotak vlasnika novih i rabljenih automobila koji se odlučuju na najam. Jedan je od ključnih razloga tomu što dobar dio današnjih ugovora podrazumijeva jamstvo za ostatak vrijednosti. "Naše je istraživanje pokazalo kako proizvođači automobila osjećaju jak pritisak da unaprijede svoju ponudu. Taj su pritisak snažno osjećali i prije krize izazvane pandemijom koronavirusa te je potreba za preobrazbom automobilske industrije sve očiglednija", zaključio je Bazianec.
Tema
Samo iskusni turistički radnici imaju rezultate
Splitsko-dalmatinska županija od početka godine do 22. lipnja ostvarila je oko 15,7 posto komercijalnih noćenja u odnosu na 2019. Gledajući lipanj, odnosno prva 22 dana ovog mjeseca, ostvarila je 13 posto komercijalnih noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Trenutno je u Hrvatskoj otvoreno 600 hotela i 325 kampova, a slijedi novi val otvaranja objekata. No, kako se u posljednjih nekoliko dana pogoršala epidemiološka situacija u zemlji, a što je rezultiralo i postroživanjem mjera prelaska granice iz susjednih država, odakle na područje srednje Dalmacije dolazi znatan broj gostiju, teško je prognozirati kakva će biti špica sezone. Bluesun nastavlja s otvaranjem hotela Najveći dalmatinski hotelijer Sunce Hoteli, koji ima 16 hotela i na tržištu nastupa pod brendom Bluesun Hotels & Resorts, otvorio je 10. lipnja, ususret prvomu produženom vikendu u mjesecu, po jedan hotel u Brelima, Tučepima i Bolu. Prethodno su, krajem svibnja, otvorili Bluesun camp Paklenica u Starigradu Paklenici i BSH Kaj u Mariji Bistrici, dok je BSH Amor u Supetru otvoren 6. lipnja. Unatoč situaciji koja se dodatno komplicira, u ovoj hotelskoj kući očekuju bolje rezultate nego što to nude predviđanja za hrvatski turizam. Podsjetimo, prema očekivanjima Ministarstva, turizam bi trebao ostvariti oko 30 posto prošlogodišnje sezone. "Prilagodba datuma otvaranja i popust od 20 posto privukao je znatan dio domaćih gostiju koji žele iskoristiti te dane i provesti odmor na Jadranu. Drugi produženi vikend u lipnju dao je još konkretnije rezultate. S obzirom na to da se broj gostiju u hotelima povećava i potražnja raste, došli smo u situaciju da na svojim destinacijama započinjemo otvarati i druge hotele, pa tako početkom srpnja u Tučepima otvaramo Bluesun hotel Neptun i Bluesun hotel Soline u Brelima, a u Starigradu Paklenici namjeravamo otvoriti Bluesun hotel Alan. Slijedom velikog broja upita, 27. lipnja otvara se i Holiday Village Sagitta u Ruskamenu, kojim upravlja tvrtka Salve Regina, također u vlasništvu Jake Andabaka, vlasnika Sunce Hotela", pojašnjava Leo Urlić, direktor prodaje i marketinga Bluesun Hotels & Resortsa. Leo Urlić / Foto: Sunce Hoteli Aktivacija skandinavskog i njemačkog tržišta Nakon potpunog zastoja od sredine ožujka, buking od kraja travnja polako raste da bi, prema riječima Stjepka Šošića, direktora upravljanja prihodima Bluesun Hotels & Resortsa, lipanj pokazao njegov vrlo konkretan oporavak. "Prošlog tjedna priljev rezervacija identičan je onome u istom tjednu prošle godine, s time da je, naravno, baza manja jer su izgubljene rezervacije koje su bile bukirane u razdoblju od ožujka do svibnja. Turoperatori nešto sporije hvataju korak jer su uglavnom vezani situacijom u avioprometu, a izražen je trend velikog povećanja individualnih gostiju i online rezervacija. Agencije su ipak najavile početak svog avioprograma za sredinu srpnja, i to najveći turoperatori sa skandinavskog tržišta, što je dobra vijest, a raste i broj njemačkih gostiju - štoviše, jedan od najvećih njemačkih turoperatora komentirao je da ubrzano hvataju korak te da im buking ide nabolje. Računaju da će Hrvatska ostvariti 50 do 60 posto lanjskog prometa. Svi ovi podaci, kao i aktivacija aviopometa, ulijevaju optimizam da ćemo do kraja srpnja otvoriti i ostale hotele na svojim destinacijama", pojašnjava Stjepko Šošić. Stjepko Šošić / Foto: Bluesun Hotels & Resorts Težak položaj putničkih agencija Dragan Kostandinović, vlasnik agencije Shuttle iz Splita i predsjednik Strukovne grupacije putničkih agencija HGK - ŽK Split, kaže da, prema informacijama kojima raspolaže, najnovija situacija u vezi s ponovnom pojavom virusa nije značajnije utjecala na trenutačnu situaciju u turizmu, odnosno samih dolazak gostiju. "Tu smo negdje, na oko 20 posto prošlogodišnjih brojki. To, naravno, samo po sebi nije dobro jer je pad značajan. Znači, za sad se nije promijenilo ništa ni nabolje ni nagore", kaže Kostadinović. U 95 posto slučajeva, putničke agencije, dodaje Kostadinović, povezane su s dolaskom stranih turista. "Velika većina agencija radi s dalekim tržištima, odakle ove godine očito ne možemo očekivati nikakvu aktivnost. U ovakvoj situaciji ne znam kada će se otvoriti američko tržište, što je jako bitno za poslovanje moje agencije jer smo do sada imali odlične poslove na tom tržištu. Očekivao sam ponovnu pojavu virusa jer su otvorene granice. Međutim, očekivali smo da će se veći broj zaraženih pojaviti na obali, ali pojavio se u Zagrebu i Osijeku, koji su sada žarišta. Možda je još rano i nezahvalno prognozirati jer je situacija neizvjesna, ali mi poboljšanje poslovnih aktivnosti na ovom području očekujemo nakon početka srpnja, kada bi trebalo uvesti veći broj aviolinija", pojašnjava Kostadinović i izražava zabrinutost za sudbinu putničkih agencija. "Poslovanje agencija otežano je jer je likvidnost upitna. Zahtjevi koji su upućeni HAMAG-BICRO-u na čekanju su. Ne poznajem nikoga u Splitu tko je dobio kredit HAMAG-BICRO-a. Moja agencija je predala zahtjev još 12. travnja, ali još uvijek nije riješen. Najveći je dio zahtjeva iz turizma, a 90 posto putničkih agencija osuđeno je na HAMAG-BICRO, a ne na HBOR. Moja je procjena je da će u kolovozu i rujnu veliki dio putničkih agencija otići u stečaj, a do kraja godine to bi se moglo dogoditi s čak 70 posto agencija, pogotovo iz Splitsko-dalmatinske županije", smatra Kostadinović. Edukacije pokazale rezultate Emilija Čudina, potpredsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže da s obzirom na situaciju u vezi s pandemijom COVID-a 19 ne može biti nezadovoljna. "Do polovice lipnja nisam imala ni jednoga gosta. Imala sam samo otkaze, a onda je, zahvaljujući iskustvu i marketingu koji sam osmislila, krenulo. Imala sam do tada 93 posto otkazanih rezervacija i ni jednu novu. Nakon prve rezervacije, u jedan sam dan dobila 25 gostiju. Znači, započelo je naglo. Naredni tjedni se pune i dolaze nove rezervacije. Idu dobro i jednonoćne rezervacije u našim objektima u blizini središta Trogira. Jutros mi je osvanulo sedam novih rezervacija naših iseljenika iz Njemačke. Gosti su iz raznih zemalja, a prvi put imamo i Čehe, njih do sada nisam imala. Gosti iz Slovačke iznajmili su jedan apartman na dva mjeseca. Već 14 godinu bavim se ovim posloom i znam da se to nije dogodilo samo od sebe nego zato što sam nešto napravila. Ove godine jako mi je pomogla činjenica što sam prošla sve moguće edukacije i radionice o marketingu u turizmu", kaže Emilija Čudina.   Emilija Čudina / Foto: Privatni album Čudina kaže i kako novih rezervacija za naredne mjesece ima, a i neke rezervacije, koje bi po logici stvari trebale biti otkazane, gosti nisu otkazali. Radi se, otkriva, o skupini Norvežana koji imaju preporuku države da ove godine ne putuju te upozorenje da im se neće priznati troškovi liječenja i druga prava koja imaju u normalnim okolnostima, ako se za vrijeme odmora u inozemstvu zaraze koronavirusom. "Imamo rezervaciju grupe norveških umirovljenika u rujnu. Unatoč svemu, ne žele otkazati rezervaciju. To su čak i rezervacije koje su postigle najveću cijenu", ističe Emilija Čudina, čija obitelj iznajmljuje 28 ležajeva.  
Tema
Dentalni turizam doživjet će svoju evoluciju
Tradicije bavljenja stomatologijom u obitelji doktora Tomislava Lauca, vlasnika Poliklinike Apolonija, seže u 1971. godinu kada je njegova majka, stomatologinja Mira Jukić Lauc, nakon godina rada u poznatim švicarskim poliklinikama, otvorila privatnu ordinaciju u Zagrebu. Kako je nešto kasnije u tadašnjoj državi bilo zabranjeno otvaranje novih ordinacija, Jukić Lauc imala je jednu od malobrojnih privatnih praksi na prostoru bivše države. Krajem devedesetih godina, zahvaljujući naprednoj radiološkoj dijagnostici, koja je bila dio poslovanja ordinacije, pojavila se potreba za pretvaranjem ordinacije u polikliniku. Tako je 1999. godine ordinacija transformirana u polikliniku kao ustanovu koja, pojašnjava Tomislav Lauc, sin Mire Jukić Lauc, ima složenu upravljačku strukturu prema zakonu o ustanovama, s upravnim vijećem, stručnim vijećem, etičkim povjerenstvom, stručnim kolegijem, povjerenstvom za lijekove, povjerenstvom za kvalitetu... Lauc u razgovoru za Privredni otkriva da se njegova ljubav prema stomatologiji razvila još u djetinjstvu, kada mu je, uz majku stomatologinju, postala bliska. Studirao je na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, diplomirao 1997. godine, doktorirao 2003., a 2006. specijalizirao ortodonciju. Uz rad s pacijentima, Tomislav Lauc trasirao je i zanimljiv znanstveni put istraživanjima i znanstvenim radovima s područja dentalne medicine i antropologije, a i u različitim drugim područjima. Danas je ravnatelj Stomatološke poliklinike Apolonija, predavač je na Sveučilištima u Zagrebu i Sarajevu, stalni sudski vještak za stomatologiju, predsjednik Hrvatskog društva ortodonata HLZ-a, član mnogih organizacijskih odbora, znanstvenih i stručnih skupova te konferencija. Posebno mu je drago što je pozvan kao gost-član u Angle Society Europe, prestižno udruženje najboljih europskih ortodonata, u koji je moguće pristupiti isključivo na poziv aktivnih članova društva. Kako ste počeli poslovati na više lokacija?  Proširivali smo se u nekoliko navrata, a danas poslujemo na nekoliko lokacija u Zagrebu te još u nekoliko gradova. Tako se u Varšavskoj nalaze ambulante, uprava, financije i računovodstvo, u Ilici je prvi i vodeći hrvatski 3D dijagnostički laboratorij. Naši 3D laboratoriji nalaze se još i u zagrebačkoj Dubravi, Varaždinu, Osijeku i Splitu. Formirana je i LDMG grupa koja objedinjuje poslovanje nekoliko tvrtki za dentalnu medicinu, medicinu, 3D dijagnostiku, naprednu IT tehnologiju u medicini, znanstvenu i stručnu publicistiku te konzultacijske usluge iz područja medicinske djelatnosti. Koliko djelatnika zapošljavate? Trenutno imamo oko tridesetak zaposlenika, a pacijente liječe specijalisti pojedinih stomatoloških grana. Po potrebi koristimo i usluge vanjskih specijalista kako bismo svojim pacijentima omogućili potpunu stomatološku skrb u jednoj ustanovi. Koliko je do sada investirano u razvoj poslovanja poliklinike Apolonija? Tijekom poslovanja poliklinike uloženo je između 10 i 15 milijuna eura. Dijelom su to investicije iz vlastitih sredstava, dijelom zaduživanja na domaćem tržištu kapitala, a dio investicija realiziran je korištenjem EU fondova. Posebno su zanimljivi projekti koji su zainteresirali i međunarodne financijske kuće, poput uvođenja velikog sustava Paxera u poslovanje tvrtke Zubni rendgen dr. Lauc. Što će se dobiti tim projektom? Projektom će se omogućiti trajno čuvanje i direktna dostupnost dentalnih RTG snimaka pacijentima, uz potpuno poštovanje GDPR pravila i uz isključivu privolu pacijenata da pojedinim liječnicima odobravaju pristup osobnim podacima. To je jedan od većih projekata takve vrste u Europi u dentalnoj radiologiji na nacionalnoj razini jer su takva napredna informatička rješenja do sada bila dostupna samo velikim bolničkim centrima, i to gotovo isključivo u medicinskoj dijagnostici, dok dentalna medicina nije bila područje u kojima su se rabili takvi sustavi. Imate li u planu nove investicije? U planu su daljnja širenja poslovanja, ali o tome ne bih želio mnogo govoriti jer su u procesu pripreme i početka realizacije. U svakom slučaju sustav se vrlo zdravo i kontrolirano proširuje s novim djelatnicima i infrastrukturom te novim tehnološkim sustavima. U pripremi su i međunarodna povezivanja jer smo prepoznati i izvan granica Hrvatske. U planu nam je izvoz brenda zubnih pasti Zoobzone na europska tržišta i SAD. Možete li nešto reći o rezultatima svojih istraživanja i njihovoj primjeni u praksi? U radu uvijek primjenjujemo najnovija znanstvena i tehnološka dostignuća, a naši zaposlenici surađuju s uvaženim međunarodnim centrima i stručnjacima iz različitih područja dentalne medicine. Rezultati istraživanja lica, koji su imali priličnu vidljivost, primijenjeni su u analizama i predviđanjima promjena izgleda lica i dizajniranja budućeg osmijeha naših pacijenata. Tehnologije koje smo rabili primjenjuju se svakodnevno u Stomatološkoj poliklinici Apolonija radi preciznije dijagnostike naših pacijenata. Imamo vrlo stroge protokole prema kojima se planira liječenje naših pacijenata, neovisno o tome koliko to bilo opsežno ili jednostavno. Sve dodatne mogućnosti moraju se sagledati i staviti u svrhu postizanja boljih rezultata. Definiranim protokolima sprječavaju se greške koje su, nažalost, sastavni dio medicinskog liječenja i svode se na najmanju moguću mjeru. Nitko o tome ne govori, to je neka vrsta prešutnog područja, medicinski tabu. No unatoč tomu, to postoji i protiv toga se za sada vrlo uspješno borimo. Možete li nešto reći o svome brendu zubnih pasti Zoobzone? Radi se o velikom projektu primjene znanstvenih i stručnih spoznaja. Projekt stvaranja brenda Zoobzone rezultirao je dobivanjem potpuno prirodnih pasti za zube koje nemaju štetnih i potencijalno kancerogenih sastojaka, a zbog uključivanja dovoljno kvalitetnih aktivnih tvari imaju izvrsne učinke protiv bakterija u usnoj šupljini. I to smo znanstveno dokazali i uključili Sveučilište u Zagrebu kao relevantnu ustanovu za evaluaciju proizvoda. Ako distribucijski lanci pokažu interes, pozivam ih da se jave - ta zubna pasta mogla bi biti prepoznata kao izvrstan hrvatski proizvod, i za domaću upotrebu, a i kao brend koji će lako prihvatiti europska tržišta. Projicirali smo ono najbolje što Hrvatska ima u proizvod koji može konkurirati i najjačim svjetskim brendovima. Kako ste poslovali za vrijeme pandemije COVID-a 19? Kao i ostale industrije, i mi smo zabilježili pad prihoda tijekom pandemije. Zbog izvanrednih mjera morali smo otkazati većinu zahvata, dio pregleda odrađivali smo virtualno, a isključivo hitne slučajeve primali smo u poliklinici. Nažalost, pored ograničenja zbog pandemije, naša je poliklinika pretrpjela određena oštećenja u potresu koji je pogodio Zagreb. Relativno brzo smo ih sanirali, no za vrijeme obnove nismo mogli primati pacijente, već smo uveli dežurstva za hitne slučajeve kako bismo im omogućili odgovarajuću medicinsku skrb. Koliki su gubici nastali u tom razdoblju? Gubici su bili očekivani jer se mjesec dana gotovo nije radilo, no kako je naša poliklinika svoj napredak tijekom svih ovih godina bazirala na organskom rastu, tako smo se i nakon ponovnog otvaranja vratili na prijašnje stope rasta, pa možemo očekivati da do razdoblja godišnjih odmora u potpunosti anuliramo negativne učinke pandemije. To mi se čini kao vrlo dobar poslovni rezultat, posebno kad se u obzir uzmu okolnosti kojima je izložen ekonomski sustav zemlje. Hoćete li usporiti ili odgoditi investiranje? Bez obzira na krizu, investicije i dugoročna strategija ne smiju biti usporeni, kratkoročni poremećaji na tržištu trebaju se sagledavati kao uvijek moguća anomalija koja ne smije izazvati paniku ni povlačenje radikalnih poteza. Ako postoji misija i vizija, ako postoje ciljevi i strategija tvrtke, onda se ovakva kriza mnogo lakše može prevladati jer se može shvatiti da se radi o privremenoj pojavi. Štoviše, uvjeren sam da će adaptacija ljudi i sustava donijeti samo dobre promjene. Tu posebno mislim na povećanje i prihvaćanje digitalizacije, smanjenje potrebe administrativnog sustava da usporava sve oko sebe te razumijevanje pojedinih nositelja tih sustava da se stvari mogu i trebaju mijenjati nabolje. Imate li planova u vezi s dentalnim turizmom? Je li Hrvatska i po čemu je prepoznata u tom dijelu? Stomatološka poliklinika Apolonija nije primarno usmjerena na dentalni turizam. Smatramo kako u Hrvatskoj, nažalost, ima ozbiljnih koncepcijskih manjkavosti u poštovanju pravila struke i provedbi najviših standarda dentalne medicine. Dio naši pacijenata dolazi iz inozemstva, i to na temelju preporuke svojih obitelji i prijatelja koji su već bili naši pacijenti. Naša najbolja reklama zadovoljni su pacijenti i stoga svakodnevno radimo na unaprjeđenu usluga koje će biti osnovni razlog dolaska novih pacijenata. Ali, ne želimo se baviti dentalnim turizmom koji je praksa mnogih ordinacija u Hrvatskoj jer jednostavno želimo zadržati kvalitetu koju nudimo svojim pacijentima. Doima se da ne želite razvijati dentalni turizam, zašto? S obzirom na to da radimo u tržišnoj ekonomiji, nisu moguća prevelika ograničenja. Pitanje je što je prioritetnije, doprinos dentalnog turizma ekonomiji ili čuvanje vrijednosti struke? Za mene je struka ipak na prvome mjestu, a ekonomski interesi daleko iza. Takvo bi trebalo biti razmišljanje svakog liječnika, ali, nažalost, to nije uvijek tako. I onda se ponovno vraćamo na dentalni turizam. On me podsjeća na početke turizma u Hrvatskoj. Kaubojština, betonizacija, apartmanizacija, otimačina od turista na svakom koraku. I ipak smo se s vremenom promijenili nabolje. Vjerujem da će i dentalni turizam doživjeti svoju evoluciju. A tijekom evolucije krize su značajni čimbenik selekcije. Pa tako i ova pandemija donosi nekima teške posljedice, no sigurno ima i pozitivne učinke. Koliko je poznato, prvi ste počeli provoditi virtualne stomatološke preglede u Hrvatskoj. U kojem se smjeru razvija ta usluga? Pandemija COVID-a 19 bila je uzrok mnogih promjena u svim industrijama, pa tako i u stomatološkoj. Virtualni pregled, koji smo implementirali u vrlo kratkom roku, ponajprije je bio osmišljen za hitne pacijente. Tako smo smanjili broj dolazaka u ordinaciju i napravili pravilnu trijažu prema naputcima civilnog stožera i preporukama Hrvatske komore dentalne medicine te Hrvatskog stomatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Objedinili smo nekoliko platformi u jednu cjelovitu strukturu dentalne telemedicine i pacijentima omogućili pristup virtualnoj ordinaciji putem računala ili mobilnog uređaja. Najgore razdoblje krize je iza nas, no naši su pacijenti prepoznali prednosti ove usluge te svakodnevno bilježimo porast virtualnih stomatoloških pregleda. Na koji se način tehnološka dostignuća mogu mnogo brže razvijati? Odgovor je interdisciplinarnost i inovativnost. Tim naše poliklinike surađuje s nizom međunarodnih stručnjaka kako bi svojim pacijentima osigurao najbolju uslugu. U znanstvenim istraživanjima surađivao sam s renomiranim znanstvenicima različitih struka i zahvaljujući takvoj suradnji došli smo do mnogih spoznaja koje su unaprijedile postojeća dostignuća. Na koji način? Uvjeren sam da je fuzija tehnologija različitih ili sličnih industrija način na koji se znanstvene inovacije mogu bolje iskoristiti i primijeniti u praksi. Tako smo u svome radu naučili da u različitim industrijama postoje vrlo napredna rješenja koja se gotovo odmah mogu primijeniti u dentalnoj medicini i tako unaprijediti načine liječenja te poslovanje tvrtke. Potrebno je samo imati širu sliku i pratiti događanja u različitim područjima, a ne samo u svojoj industriji. Vrijeme izoliranosti struke je prošlo, danas je vrijeme interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti. Zato se i pokazala potreba za objedinjavanjem poslovanja više tvrtki u zajedničku LDMG grupu, što je također inovativni oblik u dentalnoj medicini. I zato imamo sustavni rast.