Dentalni turizam doživjet će svoju evoluciju

20. lipnja 2020.

Foto: Stomatološka poliklinika Apolonija

Tradicije bavljenja stomatologijom u obitelji doktora Tomislava Lauca, vlasnika Poliklinike Apolonija, seže u 1971. godinu kada je njegova majka, stomatologinja Mira Jukić Lauc, nakon godina rada u poznatim švicarskim poliklinikama, otvorila privatnu ordinaciju u Zagrebu. Kako je nešto kasnije u tadašnjoj državi bilo zabranjeno otvaranje novih ordinacija, Jukić Lauc imala je jednu od malobrojnih privatnih praksi na prostoru bivše države. Krajem devedesetih godina, zahvaljujući naprednoj radiološkoj dijagnostici, koja je bila dio poslovanja ordinacije, pojavila se potreba za pretvaranjem ordinacije u polikliniku. Tako je 1999. godine ordinacija transformirana u polikliniku kao ustanovu koja, pojašnjava Tomislav Lauc, sin Mire Jukić Lauc, ima složenu upravljačku strukturu prema zakonu o ustanovama, s upravnim vijećem, stručnim vijećem, etičkim povjerenstvom, stručnim kolegijem, povjerenstvom za lijekove, povjerenstvom za kvalitetu...

Lauc u razgovoru za Privredni otkriva da se njegova ljubav prema stomatologiji razvila još u djetinjstvu, kada mu je, uz majku stomatologinju, postala bliska. Studirao je na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, diplomirao 1997. godine, doktorirao 2003., a 2006. specijalizirao ortodonciju. Uz rad s pacijentima, Tomislav Lauc trasirao je i zanimljiv znanstveni put istraživanjima i znanstvenim radovima s područja dentalne medicine i antropologije, a i u različitim drugim područjima. Danas je ravnatelj Stomatološke poliklinike Apolonija, predavač je na Sveučilištima u Zagrebu i Sarajevu, stalni sudski vještak za stomatologiju, predsjednik Hrvatskog društva ortodonata HLZ-a, član mnogih organizacijskih odbora, znanstvenih i stručnih skupova te konferencija. Posebno mu je drago što je pozvan kao gost-član u Angle Society Europe, prestižno udruženje najboljih europskih ortodonata, u koji je moguće pristupiti isključivo na poziv aktivnih članova društva.

Kako ste počeli poslovati na više lokacija? 

Proširivali smo se u nekoliko navrata, a danas poslujemo na nekoliko lokacija u Zagrebu te još u nekoliko gradova. Tako se u Varšavskoj nalaze ambulante, uprava, financije i računovodstvo, u Ilici je prvi i vodeći hrvatski 3D dijagnostički laboratorij. Naši 3D laboratoriji nalaze se još i u zagrebačkoj Dubravi, Varaždinu, Osijeku i Splitu. Formirana je i LDMG grupa koja objedinjuje poslovanje nekoliko tvrtki za dentalnu medicinu, medicinu, 3D dijagnostiku, naprednu IT tehnologiju u medicini, znanstvenu i stručnu publicistiku te konzultacijske usluge iz područja medicinske djelatnosti.

Koliko djelatnika zapošljavate?

Trenutno imamo oko tridesetak zaposlenika, a pacijente liječe specijalisti pojedinih stomatoloških grana. Po potrebi koristimo i usluge vanjskih specijalista kako bismo svojim pacijentima omogućili potpunu stomatološku skrb u jednoj ustanovi.

Koliko je do sada investirano u razvoj poslovanja poliklinike Apolonija?

Tijekom poslovanja poliklinike uloženo je između 10 i 15 milijuna eura. Dijelom su to investicije iz vlastitih sredstava, dijelom zaduživanja na domaćem tržištu kapitala, a dio investicija realiziran je korištenjem EU fondova. Posebno su zanimljivi projekti koji su zainteresirali i međunarodne financijske kuće, poput uvođenja velikog sustava Paxera u poslovanje tvrtke Zubni rendgen dr. Lauc.

Što će se dobiti tim projektom?

Projektom će se omogućiti trajno čuvanje i direktna dostupnost dentalnih RTG snimaka pacijentima, uz potpuno poštovanje GDPR pravila i uz isključivu privolu pacijenata da pojedinim liječnicima odobravaju pristup osobnim podacima. To je jedan od većih projekata takve vrste u Europi u dentalnoj radiologiji na nacionalnoj razini jer su takva napredna informatička rješenja do sada bila dostupna samo velikim bolničkim centrima, i to gotovo isključivo u medicinskoj dijagnostici, dok dentalna medicina nije bila područje u kojima su se rabili takvi sustavi.

Imate li u planu nove investicije?

U planu su daljnja širenja poslovanja, ali o tome ne bih želio mnogo govoriti jer su u procesu pripreme i početka realizacije. U svakom slučaju sustav se vrlo zdravo i kontrolirano proširuje s novim djelatnicima i infrastrukturom te novim tehnološkim sustavima. U pripremi su i međunarodna povezivanja jer smo prepoznati i izvan granica Hrvatske. U planu nam je izvoz brenda zubnih pasti Zoobzone na europska tržišta i SAD.

Tomislav Lauc

Možete li nešto reći o rezultatima svojih istraživanja i njihovoj primjeni u praksi?

U radu uvijek primjenjujemo najnovija znanstvena i tehnološka dostignuća, a naši zaposlenici surađuju s uvaženim međunarodnim centrima i stručnjacima iz različitih područja dentalne medicine. Rezultati istraživanja lica, koji su imali priličnu vidljivost, primijenjeni su u analizama i predviđanjima promjena izgleda lica i dizajniranja budućeg osmijeha naših pacijenata. Tehnologije koje smo rabili primjenjuju se svakodnevno u Stomatološkoj poliklinici Apolonija radi preciznije dijagnostike naših pacijenata. Imamo vrlo stroge protokole prema kojima se planira liječenje naših pacijenata, neovisno o tome koliko to bilo opsežno ili jednostavno. Sve dodatne mogućnosti moraju se sagledati i staviti u svrhu postizanja boljih rezultata. Definiranim protokolima sprječavaju se greške koje su, nažalost, sastavni dio medicinskog liječenja i svode se na najmanju moguću mjeru. Nitko o tome ne govori, to je neka vrsta prešutnog područja, medicinski tabu. No unatoč tomu, to postoji i protiv toga se za sada vrlo uspješno borimo.

Možete li nešto reći o svome brendu zubnih pasti Zoobzone?

Radi se o velikom projektu primjene znanstvenih i stručnih spoznaja. Projekt stvaranja brenda Zoobzone rezultirao je dobivanjem potpuno prirodnih pasti za zube koje nemaju štetnih i potencijalno kancerogenih sastojaka, a zbog uključivanja dovoljno kvalitetnih aktivnih tvari imaju izvrsne učinke protiv bakterija u usnoj šupljini. I to smo znanstveno dokazali i uključili Sveučilište u Zagrebu kao relevantnu ustanovu za evaluaciju proizvoda. Ako distribucijski lanci pokažu interes, pozivam ih da se jave - ta zubna pasta mogla bi biti prepoznata kao izvrstan hrvatski proizvod, i za domaću upotrebu, a i kao brend koji će lako prihvatiti europska tržišta. Projicirali smo ono najbolje što Hrvatska ima u proizvod koji može konkurirati i najjačim svjetskim brendovima.

Kako ste poslovali za vrijeme pandemije COVID-a 19?

Kao i ostale industrije, i mi smo zabilježili pad prihoda tijekom pandemije. Zbog izvanrednih mjera morali smo otkazati većinu zahvata, dio pregleda odrađivali smo virtualno, a isključivo hitne slučajeve primali smo u poliklinici. Nažalost, pored ograničenja zbog pandemije, naša je poliklinika pretrpjela određena oštećenja u potresu koji je pogodio Zagreb. Relativno brzo smo ih sanirali, no za vrijeme obnove nismo mogli primati pacijente, već smo uveli dežurstva za hitne slučajeve kako bismo im omogućili odgovarajuću medicinsku skrb.

Koliki su gubici nastali u tom razdoblju?

Gubici su bili očekivani jer se mjesec dana gotovo nije radilo, no kako je naša poliklinika svoj napredak tijekom svih ovih godina bazirala na organskom rastu, tako smo se i nakon ponovnog otvaranja vratili na prijašnje stope rasta, pa možemo očekivati da do razdoblja godišnjih odmora u potpunosti anuliramo negativne učinke pandemije. To mi se čini kao vrlo dobar poslovni rezultat, posebno kad se u obzir uzmu okolnosti kojima je izložen ekonomski sustav zemlje.

Hoćete li usporiti ili odgoditi investiranje?

Bez obzira na krizu, investicije i dugoročna strategija ne smiju biti usporeni, kratkoročni poremećaji na tržištu trebaju se sagledavati kao uvijek moguća anomalija koja ne smije izazvati paniku ni povlačenje radikalnih poteza. Ako postoji misija i vizija, ako postoje ciljevi i strategija tvrtke, onda se ovakva kriza mnogo lakše može prevladati jer se može shvatiti da se radi o privremenoj pojavi. Štoviše, uvjeren sam da će adaptacija ljudi i sustava donijeti samo dobre promjene. Tu posebno mislim na povećanje i prihvaćanje digitalizacije, smanjenje potrebe administrativnog sustava da usporava sve oko sebe te razumijevanje pojedinih nositelja tih sustava da se stvari mogu i trebaju mijenjati nabolje.

Imate li planova u vezi s dentalnim turizmom? Je li Hrvatska i po čemu je prepoznata u tom dijelu?

Stomatološka poliklinika Apolonija nije primarno usmjerena na dentalni turizam. Smatramo kako u Hrvatskoj, nažalost, ima ozbiljnih koncepcijskih manjkavosti u poštovanju pravila struke i provedbi najviših standarda dentalne medicine. Dio naši pacijenata dolazi iz inozemstva, i to na temelju preporuke svojih obitelji i prijatelja koji su već bili naši pacijenti. Naša najbolja reklama zadovoljni su pacijenti i stoga svakodnevno radimo na unaprjeđenu usluga koje će biti osnovni razlog dolaska novih pacijenata. Ali, ne želimo se baviti dentalnim turizmom koji je praksa mnogih ordinacija u Hrvatskoj jer jednostavno želimo zadržati kvalitetu koju nudimo svojim pacijentima.

Doima se da ne želite razvijati dentalni turizam, zašto?

S obzirom na to da radimo u tržišnoj ekonomiji, nisu moguća prevelika ograničenja. Pitanje je što je prioritetnije, doprinos dentalnog turizma ekonomiji ili čuvanje vrijednosti struke? Za mene je struka ipak na prvome mjestu, a ekonomski interesi daleko iza. Takvo bi trebalo biti razmišljanje svakog liječnika, ali, nažalost, to nije uvijek tako. I onda se ponovno vraćamo na dentalni turizam. On me podsjeća na početke turizma u Hrvatskoj. Kaubojština, betonizacija, apartmanizacija, otimačina od turista na svakom koraku. I ipak smo se s vremenom promijenili nabolje. Vjerujem da će i dentalni turizam doživjeti svoju evoluciju. A tijekom evolucije krize su značajni čimbenik selekcije. Pa tako i ova pandemija donosi nekima teške posljedice, no sigurno ima i pozitivne učinke.

Koliko je poznato, prvi ste počeli provoditi virtualne stomatološke preglede u Hrvatskoj. U kojem se smjeru razvija ta usluga?

Pandemija COVID-a 19 bila je uzrok mnogih promjena u svim industrijama, pa tako i u stomatološkoj. Virtualni pregled, koji smo implementirali u vrlo kratkom roku, ponajprije je bio osmišljen za hitne pacijente. Tako smo smanjili broj dolazaka u ordinaciju i napravili pravilnu trijažu prema naputcima civilnog stožera i preporukama Hrvatske komore dentalne medicine te Hrvatskog stomatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Objedinili smo nekoliko platformi u jednu cjelovitu strukturu dentalne telemedicine i pacijentima omogućili pristup virtualnoj ordinaciji putem računala ili mobilnog uređaja. Najgore razdoblje krize je iza nas, no naši su pacijenti prepoznali prednosti ove usluge te svakodnevno bilježimo porast virtualnih stomatoloških pregleda.

Na koji se način tehnološka dostignuća mogu mnogo brže razvijati?

Odgovor je interdisciplinarnost i inovativnost. Tim naše poliklinike surađuje s nizom međunarodnih stručnjaka kako bi svojim pacijentima osigurao najbolju uslugu. U znanstvenim istraživanjima surađivao sam s renomiranim znanstvenicima različitih struka i zahvaljujući takvoj suradnji došli smo do mnogih spoznaja koje su unaprijedile postojeća dostignuća.

Na koji način?

Uvjeren sam da je fuzija tehnologija različitih ili sličnih industrija način na koji se znanstvene inovacije mogu bolje iskoristiti i primijeniti u praksi. Tako smo u svome radu naučili da u različitim industrijama postoje vrlo napredna rješenja koja se gotovo odmah mogu primijeniti u dentalnoj medicini i tako unaprijediti načine liječenja te poslovanje tvrtke. Potrebno je samo imati širu sliku i pratiti događanja u različitim područjima, a ne samo u svojoj industriji. Vrijeme izoliranosti struke je prošlo, danas je vrijeme interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti. Zato se i pokazala potreba za objedinjavanjem poslovanja više tvrtki u zajedničku LDMG grupu, što je također inovativni oblik u dentalnoj medicini. I zato imamo sustavni rast.

Jozo Vrdoljak