Najviše krivotvorina cigareta i igračaka

Europska komisija objavila je podatke koji pokazuju da se broj zaustavljenih lažnih proizvoda uvezenih u EU tijekom 2018. povećao zbog velike količine malih paketa u ekspresnom i poštanskom prometu. Broj zaplijenjenih pošiljaka porastao je s 57.433 u 2017. na 69.354 u 2018., iako se ukupna količina zadržanih proizvoda smanjila u odnosu na prethodne godine. U 2018. zadržano je gotovo 27 milijuna artikala kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva i čija je ulična vrijednost gotovo 740 milijuna eura.

"Carinski službenici diljem EU uspješni su u pronalaženju i zapljeni krivotvorene robe koja je često opasna za potrošače. Njihov posao otežan je sve većom količinom malih paketa koji u EU pristižu prodajom putem interneta. Prioritetne zadaće su i zaštita cjelovitosti unutarnjeg tržišta i carinske unije te djelotvorna provedba prava intelektualnog vlasništva u međunarodnom lancu opskrbe", rekao povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici.

Najzastupljenija su kategorija zadržanih proizvoda - cigarete, koje čine 15 posto ukupne količine zadržanih artikala. Sljedeće kategorije su igračke, i to 14 posto, ambalažni materijal devet posto, oznake, etikete i naljepnice devet posto te odjeća osam posto. Proizvodi za svakodnevnu osobnu uporabu u kućanstvu, kao što su proizvodi za njegu tijela, lijekovi, igračke i električni kućanski proizvodi, činili su gotovo 37 posto ukupnog broja zadržanih artikala.

Kina je i dalje glavna zemlja podrijetla robe kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva. Krivotvorena alkoholna pića uglavnom su podrijetlom iz Sjeverne Makedonije. Turska je najveći izvor ostalih pića, parfema i kozmetike. Carinska tijela u EU zadržala su velik broj lažnih satova, mobilnih telefona i opreme za mobilne telefone, tintnih uložaka i tonera, CD-a, DVD-a, etiketa i naljepnica iz Hong Konga. Glavni je izvor krivotvorene informatičke opreme Indija, cigareta Kambodža, a ambalaže Bosna i Hercegovina.

U jednoj od prethodno objavljenih studija utvrđeno i da gubici poduzeća iz EU u izravnoj prodaji zbog krivotvorene robe iznose 56 milijardi eura godišnje, što odgovara gubitku u zapošljavanju od gotovo 468.000 radnih mjesta. Ako se u to ubroji šteta zbog krivotvorene robe u drugim sektorima, ukupni gubici u prodaji iznose 92 milijarde eura.