e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Gospodarstvenici očekuju rast, ali i reforme

Gospodarstvenici očekuju rast, ali i snažnije reforme, pokazalo je istraživanje Poslovna očekivanja 2018. koje je proveo i objavio Privredni vjesnik. Glavni urednik najstarijeg hrvatskog poslovnog tjednika Darko Buković je, predstavljajući rezultate istraživanja provedenog u više od 400 domaćih tvrtki, istaknuo kako je opće stanje u gospodarstvu Hrvatske, gledano očima poduzetnika, u prosjeku - dobro. "Prosječna ocjena blago je porasla na 2,77 sa 2,67 koliko je iznosila godinu ranije, a kad je riječ o očekivanjima od poslovne 2018. nastavak optimizma potkrepljuje mišljenje da će gospodarski rast biti malo veći u odnosu na 2017. godinu. Iako bi vrlo rado htjeli, poduzetnici su realni, pa ne očekuju da će u 2018. doći do većih promjena kad je riječ o rasterećenju cijene rada. No jedan od najzabrinjavajućih podataka je taj što gotovo 90 posto gospodarstvenika smatra sudstvo nedovoljno učinkovitim i ovisnim", naglasio je Buković. 

Putokaz nositeljima ekonomske politike

Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović je istaknuo kako većina poduzetnika očekuje rast ukupnih prihoda i prihoda od izvoza, a osjetno je veći i broj poduzetnika koji očekuju pozitivna kretanja u zaposlenosti. "No evidentna su i relativno negativna očekivanja kada se govori o uvjetima poslovanja. Stoga i ovo istraživanje mora biti putokaz nositeljima ekonomske politike i drugim institucijama za potrebu provedbi nužnih i brzih reformi. Istraživanje Svjetskoga gospodarskog foruma o globalnoj konkurentnosti u zadnje četiri godine pozicionira Hrvatsku kao najnekonkurentniju zemlju među članicama EU-a iz Srednje i Istočne Europe. Jedini način kojim sami sebe možemo izbaviti s dna te ljestvice su - reforme. Strukturne reforme, prema potrebama poduzetnika, koje će osigurati njihov daljnji rast, povećanje broja investicija i, u konačnici, ostvarivanje visokih stopa rasta hrvatskog gospodarstva", zaključio je Burilović.

Ministar financija Zdravko Marić izrazio je zadovoljstvo činjenicom da se u javnosti počelo argumentirano raspravljati o ekonomskoj politici, da se o njoj razmišlja dugoročno te da se rješava problem javnog duga. "Produktivnost rada Hrvatske zaostaje za konkurentskim državama, većinu doprinosa rastu BDP-a daje kapital. Tu treba tražiti ključne odrednice i izazove. Porezna reforma koju smo proveli bila je sveobuhvatna i cjelovita te smatram kako je to bio pravi pristup koji je polučio najbolje moguće rezultate u danim okolnostima. Jako važna je i intencija da se, uz porezno, krene i u administrativno rasterećenje", ocijenio je Marić dodajući kako i u ovoj godini očekuje preslikavanje stanja iz 2017. "Poduzetnici mogu računati na kontinuitet fiskalne politike koju Vlada provodi. Sveli smo sve na to da trošimo onoliko koliko imamo. Pritisci su veliki sa svih strana za povećanje potrošnje, no tome uspješno odolijevamo. Nije jednako raditi kada imate deficit od 17 milijardi kuna koji morate namaknuti dodatnim zaduživanjem ili sada kada smo na nuli ili u malom plusu. Smanjenje kamata na reprogram dugova ne bi bilo moguće da smo to tražili s deficitom od 5,5 posto i obećanjem kako ćemo ga u nekom kratkom roku smanjiti", naglasio je Marić. 

Očekuje se rast

Predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba smatra kako je za turizam važno da se ove godine donese nova regulativa i da se ta djelatnost porezno rastereti. "Očekivanja su da ćemo imati dobru poslovnu godinu. Zasad nema ni jednog oblačka na horizontu, iako se to mijenja vrlo brzo jer je turizam vrlo osjetljiv na promjene", kazao je Žgomba ocijenivši kako ipak nije dobro da turizam čini gotovo petinu hrvatskog gospodarstva. "Velika potražnja u jednom dijelu godine definirat će nam i ovu godinu. S time ne možemo biti zadovoljni iz dvaju razloga. Stvara se nerealna cjenovna politika, no vjerujem da će nam u tome pomoći okruženje i da će se potražnja ujednačiti. Ono što nam je važno jest osigurati održivi razvoj turizma. U špici sezone često je naša infrastruktura, od vodovoda, kanalizacije, parkirnih mjesta do cesta, na krajnjim granicama izdržljivosti. Ono što želim i čemu se nadam jest to da će turizam ostati na postojećim brojkama, ali i da će se ostvariti još veća turistička potrošnja", ističe Žgomba.

Direktor Čateksa Davor Sabolić objasnio je kako su oni atipična tekstilna tvrtka i u ovoj godini očekuju rast prihoda od 20 posto. "Mi smo preveliki za Hrvatsku, a premali za svijet. Prednost nam je geostrateški položaj i to maksimalno iskorištavamo, poslujemo s gotovo svim zemljama EU-a i uspjeli smo dići udio izvoza na gotovo 80 posto. Iako tekstil kao grana bilježi sve gore rezultate, poslovno okruženje je loše i svaka odluka koja ide prema rasterećenju našeg poslovanja je pozdravljena. Iako su nam plaće male kada se uspoređujemo s drugima, one se ne mogu podizati prije povećanja konkurentnosti. Iz minusa u poslovanju nije moguće podizati plaće. Kada se stvore uvjeti dobrog poslovanja, to se treba transferirati zaposlenicima", ocijenio je Sabolić. Dodao je kako će se Čateks u ovoj godini baviti sistematizacijom, kolektivnim pregovaranjem i radom na zadržavanju mladih, napominjući kako ih brine nedostatak radne snage koji sve više primjećuju.

Direktor tvrtke Rasco Darko Paviša je u ocjeni ove poslovne godine istaknuo očekivanje o nastavku laganog rasta. "Ušli smo u fazu kad ne možemo preko noći rasti više od 20 posto. Moramo pažljivo planirati, a ono na čemu radimo jest priprema novih investicija i širenje proizvodnih kapaciteta", rekao je Paviša. Kao dobar primjer odnosa prema zaposlenicima Paviša je istaknuo njhov program stipendiranja, prakse u tvrtki i zadržavanja visokokvalitetnih radnika. "Standard zaposlenika je ono na čemu treba raditi, no to nije samo dobra plaća nego i kvalitetno radno okružje. Ali za to i osiguravanje dobre radne snage nije dovoljno raditi godinu ili dvije. To je posao koji se ostvaruje tek za 15 do 20 godina", upozorio je Paviša.

Damir Novotny, dobitnik nagrade Gorazd Nikić za najboljeg ekonomskog analitičara Ako ne bude velikih strukturnih promjena u kratkom roku, čekaju nas desetljeća stagnacije 

U sklopu prezentacije rezultata istraživanja uručena je i nagrada Gorazd Nikić za najboljeg ekonomskog analitičara 2017. po izboru gospodarstvenika. U uži odabir ušlo je šest poznatih domaćih analitičara - Željko Lovrinčević, Damir Novotny, Guste Santini, Zdeslav Šantić, Velimir Šonje i Mladen Vedriš. Ovogodišnji laureat bio je Damir Novotny koji je primajući nagradu istaknuo kako je već desetljećima u struci u kojoj se stalno sluša jedno te isto, ali malo toga se konkretno mijenja. "Kod nas kao da se ponavlja jedan te isti zimski dan, Dan svisca. Svako jutro se budimo i krećemo iz početka. Ništa se nije bitno strukturno promjenilo, i sada smo u situaciji da agrar ne može prehraniti turističku potrošnju. Demand side nije donio ono što smo očekivali. Financirali smo se zaduživanjem u inozemstvu i korištenjem štednje, a dobili smo nesklonost samozapošljavanju i poduzetništvu i mnogi koji čekaju povećanje transfera", naglašava Novotny. Dodao je kako rast od dva posto ne rješava ni jedan strukturni problem te da sigurno ulazimo u sekularnu stagnaciju - nacionalna ekonomija raste ispod svojih potencijala, posebice kada se usporedimo s prosjekom istoka Europe od sedam do osam posto. "Sada ulazimo u razdoblje stagnacije i anemičnosti rasta od dva ili 2,5 posto i nisam optimist što se tiče dugoročnog rasta. U situaciji kada državni i paradržavni sektor kreira 55 posto radnih mjesta ako ne bude velikih strukturnih promjena u kratkom roku, čekaju nas desetljeća stagnacije", upozorava Novotny. Ovogodišnji laureat je pohvalio i reforme koje je pokrenuo ministar Marić i izrazio nadu da ćemo u tom smjeru nastaviti snažnije i ubuduće.

Analiza kaže - poduzetnici su realni

Sveobuhvatno istraživanje, koje sustavno godinama provodi Centar za istraživanje Privrednog vjesnika, provedeno je na uzorku 1900 tvrtki, s odgovorima ukupno 443 poslovna subjekta.

U odnosu na prošlogodišnju anketu, kada ni jedan od anketiranih godinu 2016. nije ocijenio ocjenom "odličan", 2017. godinu je jedan od anketiranih upravo tako ocijenio. Ukupna prosječna ocjena za 2017. tako je 2,77, što je uzlazni dobar, jer se u odnosu na godinu prije radi o rastu u apsolutnom iznosu od 0,1 boda.

U odnosu na 2017. gospodarski rast u 2018. će, po ocjeni 59 posto gospodarstvenika, biti malo veći nego u 2017. To je optimističan podatak jer njih 32,1 posto smatra da će ostati isti kao i u 2017. što je, također, dobar podatak.

U procjeni promjena poreznih politika, odnosno očekivanjima što će se dogoditi s porezima i doprinosima na rad, poduzetnici su, iako se zalažu za smanjenje, zapravo neutralni, jer ne očekuju promjene. Cijelu analizu moguće je pročitati online na www.poslovna-ocekivanja.com.

Avion kojemu samo jedan motor radi punom snagom

Hrvatsko gospodarstvo funkcionira kao avion s četiri motora od kojih jedan radi punom snagom, jedan radi normalno, a ostala dva tek jedva. Industrija je naš najveći problem jer bilježi stopu rasta od 1,9 posto što je znatno manje od regije. Graditeljstvo uopće ne funkcionira jer na tržištu imamo viška stanova, a nismo sposobni povući sredstva iz Europske unije u taj sektor. Trgovina dobro funkcionira i raste po stopi većoj od pet posto, a turizam grabi punom snagom sa stopom većom od 12 posto. Gotovo nikako ne radi sektor financija koji bilježi neznatan rast kredita od 0,8 posto, a poljoprivreda je zabilježila pad prema prethodnoj godini. Vjerujem u nastavak kretanja trendova kao i prošle godine, no moram upozoriti na ogroman neiskorišten prostor u vremenu dok nam turizam kupuje vrijeme za razvoj ostalih grana, kaže Željko Lovrinčević, ekonomski analitičar.

Turizam kao monokultura

U situaciji u kojoj samo turizam vuče hrvatsko gospodarstvo, umjesto da on bude lokomotiva, mi prelazimo prema monokulturi. Okretanje samo jednoj gospodarskoj grani nikome nije donijelo dobro jer ni nafta niti dijamanti nisu to uspjeli. U prošloj godini napravili smo iskorak, no u ovoj godini vide se pritisci i deformacije u poreznom sustavu. Trebamo raspravljati o porezima kao instrumentu u investicijama, izvozu i socijalnoj politici. Nažalost, puno će značiti ako uspijemo ostvariti rezultate iz prošle godine no nisam u to baš siguran jer je velik utjecaj onoga što se događa izvan Hrvatske. Nadam se da nam se neće dogoditi drama kao 2008. godine, odnosno situacija u kojoj će netko kihnuti a mi dobiti upalu pluća, istaknuo je ekonomski analitičar Guste Santini.

Mjere koje se provode nisu dovoljne

Od sredine 2014. imamo pozitivne trendove. Nezaposlenost je niska. Iako se čini da je sve super, nismo zadovoljni. Hrvatska se suočava s nedostatkom radne snage što se vidjelo i u građevinarstvu, i turizmu, i u svim drugim sektorima. Mjere koje se provode nisu dovoljne. To nije samo pitanje poticaja, problem je i to što je nezaposlenost mladih visoka, treba nam reforma tržišta rada, promjene u školstvu i rješavanje stambenog pitanja mladih što će stvoriti nova rješenja za pomoć mladim obiteljima. Očekujem da će reforme nastupiti i da ćemo se maknuti sa začelja Europske unije posebice kada se javljaju ideje o Europi dvije brzine, rekao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

 Uravnoteženje proračuna je početak, trebaju nam reforme javnog sektora

Hrvatskoj se dogodilo psihološko oslobođenje od krize i za očekivati je kako će i ova godina biti manje više OK. Na dugi rok to nije dobro jer smo u Europskoj uniji razvijeniji samo od jedne članice - Bugarske. Ne smijemo se baviti kratkoročnim rješenjima. Ako se fokusiramo na srednji rok, postoji mogućnost da fiskalna politika napravi nešto ozbiljno u zemlji u kojoj veliki utjecaj na proračune ima politika koja je sklona gušiti gospodarstvo i otežavati mu razvoj. Uravnoteženje proračuna je postignuće koje nismo imali od stjecanja neovisnosti, no to nije dovoljno da bi se gospodarstvo pokrenulo iz strukturne rupe u kojoj se nalazi. Ova vlada, kao ni prethodne, ne čini ni dovoljno u reformi javnog sektora koja bi otvorila stukturne reforme u razvoju rada i kapitala, ocijenio je Velimir Šonje, ekonomski analitičar.

Bolja ekonomija čini i državu boljom  

Život je ono što se događa kada ste planirali nešto drugo. Mi možemo govoriti što želimo, no pitanje je što će se zaista dogoditi. Želio bih da se kvaliteta javnih servisa digne na razinu koja je potrebna gospodarstvu. Ako se usporedimo s okruženjem, hrvatska je prava pustinja. Što se tiče demografske politike, moguće je učiniti više i drugačije. Ako se nešto počne događati, moći ćemo reći da nisu sasvim u pravu oni koji govore što se događa u životu nego da se može dogoditi i nešto što se planira. Ono čega svi moramo biti svjesni jest to da je bolja ekonomija važna za sve nas i ona čini državu boljom, naglasio je Mladen Vedriš, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb