e-Privredni

A+ A A-

Sportski turizam: Bez strategije nema uspjeha

Unazad desetak godina turizam je postao jedan od najznačajnijih elemenata međunarodnog gospodarstva, a mnogi ga smatraju najbrže rastućom gospodarskom granom. Na turističkom su se tržištu, ponajprije zbog promjene interesa turista koji sve više bježe od masovnog turizma, u ponudi turističkih proizvoda počele pojavljivati usluge kojima je glavni cilj zadovoljavanje potreba i individualnih želja turista. Upravo zbog individualnog pristupa turistu razvili su se mnogi selektivni oblici turizma u koje se ubraja i sportski turizam.


Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO) o Međunarodnim turističkim rezultatima za 2016. godinu, turizam je sudjelovao s 10 posto u svjetskom BDP-u, a broj međunarodnih turističkih dolazaka od 1995. do 2016. godine narastao je s 530 milijuna na 1,235 milijardi. Turizam veoma utječe na gospodarski i društveni razvoj, a prerastao je u društveni fenomen koji utječe na mnoge druge vrijednosti: društvene, kulturne, socijalne i psihološke. Selektivni oblici turizma podrazumijevaju putovanja koja su uvjetovana ostvarenjem nekog posebnog interesa. Ti posebni interesi su primarni i dominantni motivi koji pokreću turističke potrošače na putovanje u destinaciju koja može zadovoljiti svojom turističkom ponudom. Ovisno o sadržaju ponude, selektivne oblike turizma možemo promatrati kao oblike zasnovane na pretežno prirodnim ili društvenim resursima. Na prirodnim resursima zasnovani su sportski, avanturistički, nautički, zdravstveni, lovni i ribolovni turizam i agroturizam. Sportskom turizmu, kojim ćemo se baviti u ovom tekstu, pripadaju pustolovni turizam, planinski i ruralni, skijaški te cikloturizam i golfturizam.

Kako je Hrvatska svojim geografskim obilježjima savršena destinacija za sportski turizam, ne čudi što je Strategija razvoja turizma do 2020. godine ovaj vid turizma detektirala kao poseban oblik koji treba posebno razvijati kako bi se privukli novi turisti željni akcije kojima bi se, osim sunca i mora, ponudili novi motivi dolaska.

Tomas istraživanje
Upravo zbog turista koji ne žele samo sunce i more Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica svoje su aktivnosti i mjere usmjerili na razvoj tih ponuda.
"Sportski turizam već danas je itekako značajan čimbenik dolaska gostiju u Hrvatsku, što potvrđuju i rezultati Tomas istraživanja o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj, koje je proveo Institut za turizam od srpnja do listopada 2017. godine u sedam primorskih županija, obuhvativši 67 većih mjesta duž obale te otoke na uzorku od 5950 ispitanika s 18 emitivnih tržišta. Ovim istraživanjem prikupili su se i analizirali podaci o sociodemografskoj strukturi gostiju, obilježjima putovanja i boravka u destinaciji, potrošnji te zadovoljstvu gostiju našom turističkom ponudom. Čak 20 posto turista iz istraživanja kao motiv dolaska u Hrvatsku navelo je sport i rekreaciju, što je povećanje od čak 13 postotnih poena u odnosu na zadnje istraživanje provedeno 2014. godine, te se time potvrđuje značajan napredak u tom segmentu ponude. Shvaćajući važnost ovih turističkih proizvoda, njihov potencijal te postojeće trendove usmjerene prema aktivnom turizmu, Ministarstvo turizma će ih i u budućnosti nastaviti podupirati svojim aktivnostima i programima", kažu u tom ministarstvu. Ističu i važnost mnogih sportskih manifestacija koje se održavaju cijele godine, a koje su dijelom sufinancirane i kroz programe Hrvatske turističke zajednice. No, nažalost, unatoč nastojanjima Ministarstva turizma i HTZ-a stvarnost je takva da trenutačno nemamo plan i strategiju sportskog turizma. Više bi se moglo reći da sve pada na leđa pojedinaca, proaktivnih organizatora sportskih događanja u Hrvatskoj, koji teško dobivaju potpore kako bi razvili svoj proizvod do kraja. Istina je da se neke sportske priredbe sufinanciraju kroz programe turističke zajednice, ali to je samo kap u moru u odnosu na ono što bi se trebalo ulagati da bi aktivni i sportski turizam zaista postao uspješni dio hrvatske turističke ponude. A svima je jasno da bez dugoročne vizije i strategije nema ni dugoročnog uspjeha.
Sport i turizam su kombinacija koja bi trebala posebno biti izražena u mjesecima izvan turističke sezone jer je sport karika koja može produžiti pred i posezonu na Jadranu, ali i u drugim dijelovima Hrvatske. Pod sportom ne mislimo samo na nogomet, nego i na ostale, nazovimo ih manjim sportovima.
Kada smo spomenuli nogomet, kao primjer bi se mogao uzeti Medulin. Taj istarski gradić ima mnoštvo nogometnih terena koji su u zimskim mjesecima puni mališana iz cijele Hrvatske. Naime, Medulin već više od 15 godina biraju kao destinaciju za pripreme malih nogometaša iz Hrvatske, što mu osigurava popunjenost hotela u zimskim mjesecima u kojima tamo, budimo realni, ne bi bilo previše ljudi, ako bi ih uopće i bilo. Nije najbolji primjer sportskog turizma, ali je zasigurno dobar početak i put kojim bi se trebalo ići.
A kada govorimo o "malim sportovima", tu su mogućnosti ogromne jer mnogo je sportova i mnogo mogućih natjecanja koja bi se mogla održavati u Hrvatskoj da je samo malo više, kako se kod nas kaže, pameti. Jedan od primjera je i najveća i najduža utrka u Hrvatskoj naziva 100 milja Istre, koja se održava već šestu godinu. Ove godine na toj su utrci sudjelovala 1652 trkača iz 52 zemlje koji su u tri dana pretrčali cijelu Istru, sve njene male lijepe gradiće i osvojili sve vrhove. Utrka je to koja kreće od Labina, a završava u Umagu i dugačka je, kao što joj sam naziv kaže, 100 milja ili 165 kilometara. Dodamo li svim trkačima i njihovu podršku i pratitelje, zatim gledatelje i volontere, dolazimo do brojke od 7000 noćenja ostvarenih u tih nekoliko dana predsezone. "Te brojke rastu iz godine u godinu, ali izostaje potpora HTZ-a iako nam je Ministarstvo turizma pokrovitelj utrke od 2016. godine", kaže Alen Paliska, direktor i organizator utrke. S druge strane, jedna druga trekking utrka potpore dobiva redovito, točnije od 2014. godine. Riječ je o Škrapingu na otoku Pašmanu. Škraping je pustolovna utrka po kamenju (škrapama) i otočnim stazama koja privlači brojne sportaše, rekreativce i amatere diljem Hrvatske i Europe. "Osim sportskog, Škraping ima kulturni i turistički karakter. Ta je manifestacija prošlogodišnji dobitnik prestižne nagrade Simply the best čime se dodatno potvrđuje status top-događanja na području Republike Hrvatske, a Tkon i otok Pašman stavljaju se uz bok najvećim turističkim središtima u Hrvatskoj. Manifestaciju je prepoznala i Hrvatska turistička zajednica, od koje je dobila potporu preko javnog poziva nacionalnim i regionalnim događanjima. Prvu potporu HTZ-a Škraping je dobio 2014. godine te se od tada razvio u jednu od najvećih sportsko-turističkih manifestacija u Hrvatskoj. Potpora je svakako imala utjecaj na razvoj manifestacije i sigurno je dala novi polet organizaciji jer postavlja određene kriterije koji se moraju zadovoljiti. Najvažniji dokaz da je potpora imala važan utjecaj je uspješnost manifestacije, a to je, naravno, poticaj za daljnji trud i rad", ističe Dino Smoljan, ravnatelj JKU Prevenj.

Nered sufinanciranja
Potpora manifestacijama je jedan od tradicionalnih programa HTZ-a kojim dodjeljuje bespovratna sredstva s ciljem unapređenja proizvoda, stvaranja prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma i zemlje u cjelini te obogaćivanja ponude u pred i posezoni.
Tako stoji na web-stranici središnjeg nam turističkog ureda, no analizom programa potpore manifestacijama u razdoblju od 2012. do 2017. godine dolazi se do vrlo zanimljivih podataka. "Prva problematična stvar kod ovog programa je termin objave javnog poziva te Odluke o potpori događanjima u 2017. godini. Naime, javni poziv je objavljen 31. ožujka 2017., dok je Odluka o potpori donesena 27. srpnja 2017. Ništa od toga ne bi bilo sporno da se javni natječaj ne odnosi na manifestacije u 2017. godini. Budući da se veliki dio sufinanciranih manifestacija održava u prvom dijelu godine (siječanj – srpanj), postavlja se pitanje kako će organizatori manifestacija planirati sredstva dobivena javnim natječajem? Svaka udruga mora godinu dana ranije donijeti plan rada i financijski plan te to potvrditi na skupštini što apsolutno isključuje udruge iz bilo kakvog legalnog trošenja sredstava. Osim toga, tvrtke organizatori, kao i udruge, moraju imati poslovni plan, zar ne?" kaže Paliska. "Rješenje ovoga problema jest u tome da se javni poziv za potpore manifestacija objavi i provede u godini prije održavanja sufinanciranih manifestacija", ističe Paliska.
Drugi problem je sufinanciranje manifestacija u sezoni. Gledajući javni natječaj iz 2017. godine vidi se da je u predsezoni sufinancirano 66 manifestacija s 27,7 posto ukupnih sredstava (19,5 posto u predsezoni, 8,2 posto u posezoni), dok je čak 107 manifestacija sufinancirano u glavnoj sezoni sa 72,3 posto sredstava. Još jedan problem je i kriterij po kojem neke manifestacije dobivaju sredstva. Gledajući podatke unazad pet godina dolazimo do apsolutnih pobjednika. Riječ je o komercijalnim projektima od kojih neki daju ogromne novčane nagrade, poput ATP-a u Umagu (nagrada 482.000 eura) i Swatch beach volley major Poreč (nagrada 800.000 dolara).
Umaški ATP je u zadnjih pet godina četiri puta dobio sredstva u iznosu od 1.250.000 kuna, dok je Swatch beach volley u zadnjih pet godina potporu dobio tri puta u iznosu od 1.400.000 kuna. Ne trebamo ni reći da su manifestacije organizirane u glavnoj sezoni. Među pobjednike potpora još spadaju Red Bull Air Race, Ultra Split, InMusic Festival, Fresh Island Festival Novalja, Sonus Festival te Dimensions i Outlock Festival. Kada se zbroje potpore za najveće, može se zaključiti kako golem dio financijskog kolača uzima samo nekoliko top-događanja, dok mnoštvo malih dobiva između 8000 i 25.000 kuna što ne znači mnogo za jednu ozbiljnu manifestaciju. Točnije, 8000 za organizaciju ne znači apsolutno ništa. "Treba razlučiti činjenicu da nije potrebno sufinancirati veliki broj manifestacija i projekata nejasne svrsishodnosti, već kvalitetne manifestacije. Jednako tako preveliko izdvajanje za manifestacije velikog budžeta, profitnog tipa i inače samooodržive (Red Bull, Ultra, Sonus, Dimensions) nerijetko s upitnim zadovoljavanjem kriterija natječaja, jednako je tako štetno jer se troši budžet koji bi u slučaju manifestacija s jasnim ciljevima i efektima dao puno bolji učinak i bio u potpunosti u skladu s kriterijima natječaja i načelima funkcioniranja HTZ-a", smatra Paliska.
Hrvatska od turizma ostvaruje oko 78 milijuna noćenja (podaci iz 2016.) što je, prevedeno u novac, oko 64 milijarde kuna ili 18,9 posto BDP-a. Postavlja se pitanje što mi, kao destinacija, želimo dobiti sufinanciranjem manifestacija? Ulažemo li dovoljno, imamo li kvalitetne manifestacije, jesu li one motivi dolaska ili zabava gostiju koji su već stigli u Hrvatsku, koji je utjecaj sufinanciranja na broj noćenja i potrošnju, kakvi su rezultati? Mnogo je pitanja, odgovora nema. Nema zato što ne postoji ozbiljna analiza ni strategija sufinanciranja manifestacija. Jer da postoji ozbiljna analiza, u istom natječaju ni u kojem slučaju ne bi se mogle naći velike kompanije kao Red Bull, mega eventi kao Ultra Europe ili Swatch Major i udruge koje organiziraju male lokalne evente kao što je, na primjer, vjerovali ili ne, Svjetsko prvenstvo u branju maslina. Kao turistička destinacija moramo se odlučiti što želimo sufinancirati, što će nam sufinanciranjem donijeti veću vidljivost, veći broj noćenja i potrošnje (pogotovo u pred i post sezoni) te generirati veću zaradu i ujednačiti sezonalnost. Potrebno je detektirati nositelje kvalitete u zasebnim nišama i jako im pomagati dok se ne stvore uvjeti za samoodržanje. Turizam je prevažna djelatnost da bi ga shvaćali olako, a iz prošlogodišnjih rezultata nije točno jasno koji nam je fokus, financira se sve i svašta bez reda i poretka. Problemi trenutnog sustava potpora su i više nego očiti. Sustav natječaja HTZ-a ne slijedi ideju vodilju rada HTZ-a, natječaji se raspisuju s nejasnim kriterijima, potiču se manifestacije koje nemaju turistički značaj, koncept distribucije novca, dakle sustav vrijednosti i poticaja nije usmjeren na kvalitetu i izvrsnost nego na 'uprosječivanje'. I za kraj, raspis natječaja i rezultati (dakle i sufinanciranje) donose se otprilike godinu dana prekasno. Sve su to rješivi problemi, ako će biti volje i znanja u budućnosti.
Mjera B
Kad je riječ o ostalim oblicima aktivnog te sportskog turizma, Ministarstvo turizma kroz različite programe sufinancira projekte u javnom i privatnom sektoru namijenjene tim oblicima ponude koji pridonose jačanju i pozicioniranju Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije. "Pri tome bismo istaknuli Mjeru B unutar programa Konkurentnost turističkog gospodarstva, koja se odnosi upravo na razvoj dodatne ponude turističkih usluga aktivnog i pustolovnog turizma kao što su ronjenje, jahanje, planinarenje, rafting, vožnja kajacima i kanuima, golf i drugo, kroz ulaganja u infrastrukturu, uređenje i opremanje vanjskih i unutarnjih prostora za igrališta, vježbališta, ulaganja u opremu za provođenje aktivnosti i manje intervencije u prostoru radi povećanja pristupačnosti i sigurnosti korisnika, posebno na već postojećim trasama Via Dinarice ili drugim definiranim i označenim pješačkim planinarskim i jahačkim rutama, te promotivne aktivnosti za navedenu ponudu", kažu opsežno iz Ministarstva. Na tablici o sufinanciranim projektima iz ove mjere iz 2017. godine na prvom mjestu nalazi se tvrtka Guardian d. o. o. u vlasništvu Enimarka Ponjevića, bivšeg tjelohranitelja Franje Tuđmana, koja je sufinancirana s 50.000 kuna. U opisu tvrtke na njihovim stranicama vidi se da je tvrtka registrirana na sljedeće djelatnosti: poslovna savjetovanja, marketinške usluge, čišćenje svih vrsta objekata, održavanje i manji radovi. U kakvoj je vezi ova tvrtka s jahanjem, planinarenjem i raftingom, nismo uspjeli saznati, ali se potvrđuju riječi Alena Paliske da kriteriji jednostavno ne postoje. Ipak, postoje i zadovoljne strane, u ovom slučaju Grad Poreč, koji je i više nego zadovoljan ostvarenim potporama. "Raduje nas što HTZ prepoznaje i vjeruje u naše projekte koji su ciljani i mahom raspoređeni u pred i posezonu, upravo na tragu projekta Hrvatska 365. Naime, Poreč već desetak godina znatno ulaže u organizaciju manifestacija koje su motiv dolaska novih gostiju u destinaciju, a 85 posto projekata odnosi se na pred i posezonu odnosno realizaciju turističkog prometa u dijelu godine kada sunce i more nisu osnovni motiv dolaska.
HTZ odnosno MINT oduvijek prati naše najvažnije projekte te ih redovito potpomaže potporama, u granicama mogućnosti i činjenice da je Poreč jedna od najrazvijenijih destinacija u Hrvatskoj", kaže Nenad Velenik, direktor ureda Turističke zajednice Grada Poreča.


Fokus na cikloturizam
Kako ne bi sve bilo baš crno, pobrinuo se cikloturizam kojim se i HTZ i Ministarstvo veoma ponose. Naime, od mnogih pitanja upućenih na ove dvije adrese, odgovori koji se odnose na cikloturizam prevladavaju, pa čak i u pitanjima koja nisu imala veze s bicikliranjem. Ali, neka, barem da se na nekom vidu aktivnog turizma zaista i radi. "Tijekom prethodne dvije godine, Ministarstvo turizma je sufinanciralo razvoj cikloturizma kroz Program razvoja cikloturizma na kontinentu s iznosom od gotovo deset milijuna kuna. Sredstva Programa razvoja cikloturizma na kontinentu namijenjena su jačanju bike turizma na kontinentu kroz trasiranje, uređenje i označavanje biciklističkih ruta, a bila su na raspolaganju javnom sektoru - jedinicama područne (regionalne) samouprave", rekli su iz Ministarstva. O cikloturizmu su se raspisali i u HTZ-u. "Hrvatska turistička zajednica proizvod cikloturizma kontinuirano promovira kroz marketinške, PR i druge aktivnosti, s posebnim naglaskom na razdoblja pred i posezone jer je riječ o proizvodu koji može pozitivno utjecati na produljenje turističke godine", kažu iz HTZ-a pa dodaju kako je za 2018. godinu osigurao iznos od 31.350.000 kuna za Plan pred i posezone (PPS plan) koji obuhvaća aktivnosti definiranja marketinškog koncepta fokusiranog na kreiranje novih motiva dolazaka i doživljaja te na ključne proizvode među kojima je i cikloturizam. To potvrđuju iz Adria Bikea koji su iznimno zadovoljni suradnjom s Ministarstvom i HTZ-om. "Ljepotu sportskog turizma prepoznali su i Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma te nam unatrag tri godine pružaju potporu novčanim sredstvima. Iznosi su dakako rasli sukladno rastu broja sportskih događaja što ih Adria Bike organizira na godišnjoj razini. U tom smislu možemo našu suradnju s HTZ-om i Ministarstvom nazvati konstantnom. Naravno, da bi se uopće kandidiralo za potpore, potrebna je opsežna i točna dokumentacija. Adria Bike je prepoznatljiv brend u hrvatskom cikloturizmu. Tijekom biciklističke sezone organiziramo tri maratonske utrke brdskog biciklizma namijenjene rekreativcima, ali i profesionalcima koji također rado prihvaćaju izazov. Na prvi pogled, kada se uzmu u obzir svi parametri koje organizacija jednog sportskog događaja mora zadovoljiti, pogotovo kada je riječ o utrkama koje u dužini od čak 80 kilometara prolaze čistom divljinom, da bi iznosi mogli biti i značajniji, no mi smo sretni jer bez potpore ništa od onog što radimo ne bi bilo moguće", kažu iz Adria Bikea. Tu se ipak nešto događa, što se ne može reći za naše planine i gore. Žumberačko gorje, mitska planina Velebit, Učka, Bijele i Samarske stijene, Paklenica (južni Velebit) još uvijek nisu toliko eksponirane koliko bi trebale biti. A upravo je planinarenje aktivnost koja može produžiti sezonu. Nažalost, na Velebitu se mogu sresti samo rijetki avanturisti, dok turiste na Velebitu možete tražiti povećalom. Ništa drugačije nije ni s drugim nabrojenim planinama i gorama. Znajući da, recimo Slovenija, svoj dio Alpa iskorištava kroz cijelu godinu, ne samo za vrijeme skijaške sezone, jasno je da su tu promjene nužne. Ali ne samo tu, promjene su nužne u cijelom sustavu, a kada će se dogoditi, još nije poznato. Sport i turizam oduvijek su išli ruku pod ruku. U Hrvatskoj imamo sve što je potrebno da bismo u tom vidu turizma bili uspješni, geografski položaj, prirodne odlike, odličnu klimu tijekom cijele godine i, naravno, mnoštvo svjetski priznatih sportaša koji svojim uspjesima promoviraju Hrvatsku kao sportsku zemlju. Ipak, ne iskorištavamo to na pravi način, bar za sad.

Jozo Knez

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb