e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Želimo hranu s dodanom vrijednošću

Tržište funkcionalne hrane iz godine u godinu u svijetu raste po stopi od gotovo 10 posto, pokazuju istraživanja, a taj trend prati i hrvatska industrija. O trendovima i mogućnostima na domaćem tržištu razgovaralo se na 11. skupu Funkcionalna hrana u Hrvatskoj, koji je Hrvatska gospodarska komora organizirala u suradnji s Hrvatskim društvom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za hranu.

Potrošači danas žele živjeti duže i zdravije te žele konzumirati hranu primjerenu svojoj dobi te životnom stilu, i to je najveći izazov koji stoji pred prehrambenom industrijom, ustvrdio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević. “Ovaj rastući trend morat će pratiti i hrvatska prehrambena industrija, zato smatramo da proizvodnju funkcionalne hrane trebamo gledati kao priliku za snažniju implementaciju znanstvenih istraživanja i bliskiju suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva, što bi trebalo rezultirati povećanjem inovacija u prehrambenoj industriji’’, dodao je Kovačević.

Jedemo previše ugljikohidrata

Prema prvom nacionalnom istraživanju opće populacije u Hrvatskoj o prehrambenim navikama u Hrvata, koje je provela Hrvatska agencija za hranu, prosječan unos ugljikohidrata, i muškaraca i žena, veći je od preporučenog. Kad je riječ o unosu masti i bjelančevina, situacija je znatno bolja te je prosječan unos, ako promatramo opću populaciju, veći tek za nekoliko postotaka od preporučenog, no zabrinjava to što je njihov izvor najčešće svinjsko meso, dok se od masnoća najčešće koriste biljna ulja i životinjske masnoće.

“Iako vlada mišljenje da su Hrvati veliki konzumenti mesa, zanimljiv je podatak kako se tu, gledamo li u kontekstu Europe, nalazimo na donjem dijelu ljestvice”, ističe ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Darija Sokolić. “Manje mesa od nas konzumiraju tek zapadne zemlje: Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka te Italija, dok se na vrhu ljestvice nalaze istočne zemlje: Rumunjska, Mađarska i Češka. No u odnosu na prosjek Europske unije, Republika Hrvatska se nalazi na samom začelju konzumacije ribe, a u zemljama Europske unije ona se manje konzumira samo na području Mađarske i Nizozemske’’, naglasila je Darija Sokolić.

Premala konzumacija ribe

Istraživanje je pokazalo i kako morsku ribu konzumira nešto više od 16 posto stanovnika Hrvatske, a riječnu tek nešto manje od pet posto. I morsku i riječnu ribu najviše konzumiraju u Lici koju slijede Istra i Dalmacija, dok se riba najmanje konzumira u Slavoniji. Po konzumiranju vode u Europskoj uniji nalazimo se na visokom drugom mjestu, odmah iza Češke. Po učestalosti konzumacije najviše pijemo vodu i kavu, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva. Iako trend zdrave hrane u svijetu raste, jednako tako raste i konzumacija hrane u ugostiteljskim objektima, zbog promjena stilova života, upozorava Greta Krešić s Katedre za hranu i prehranu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci . “Ljudi žele znati što jedu u restoranu i kakva je kvaliteta hrane u njemu, pa je pružanje tih informacija na jelovnicima u ugostiteljskim objektima u biti dodatna, relativno jeftina strategija koja barem kod dijela gostiju može dovesti do rasta svjesnosti o dodatnim mogućnostima kontrole odabira hrane’’, preporučila je Greta Krešić

Na konferenciji se govorilo i o važnosti pravilnog informiranja potrošača o prisutnosti glutena te je istaknuto kako i proizvođači i oni koji stavljaju hranu na tržište moraju davati informacije o hrani u skladu s važećim EU i nacionalnim propisima o hrani. 

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb