e-Privredni

A+ A A-

NATO - Prilika za natjecanje s najboljima na svijetu

Ulaskom u članstvo NATO saveza Hrvatska je ostvarila jedan od svojih ključnih vanjskopolitičkih ciljeva, a hrvatsko je gospodarstvo dobilo priliku za sudjelovanje na novom tržištu i pokazati svoje kompetencije s najboljim svjetskim igračima, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš na konferenciji NATO i gospodarstvo koju su u Opatiji organizirao HGK u suradnji s ministarstvima obrane te gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Konferencija je bila namijenjena hrvatskim tvrtkama i predstavnicima znanstvene zajednice koji žele saznati više o poslovnim mogućnostima u okviru postupaka javne nabave NATO agencija, NATO Communications and Information Agency (NCIA) i NATO Support Agency (NSPA).

“HGK je jedan od partnera NATO-a i gospodarstva, a naš je posao izvješćivati članice o mogućnostima koje članstvo u tom savezu nudi gospodarstvu. Zato smo otvorili web stranicu www.natonatjecaji.hr na kojoj našim tvrtkama dajemo osnovne informacije koje se nude zainteresiranima za sudjelovanje na tim natječajima. Radimo i na informiranju naših članica o postizanju potvrda o prikladnosti i cerifikata za sudjelovanje u natječajima. Do sada smo izdali više od 80 stručnih mišljenja i u registru tvrtki imamo više od 150 zainteresiranih tvrtki, a od ulaska u NATO objavili smo više od 500 natječaja”, kazao je Radoš.

Mogućnost daljnjeg razvoja gospodarstva

Vlada radi na povezivanju gospodarstva s NATO-om i ova konferencija je jedan od primjera kako to radimo, ustvrdio je pomoćnik ministra obrane za materijalne resurse Ministarstva obrane Roman Mikulić. “Rezultati naše industrije pokazuju kako se domaća vojna industrija može natjecati na svjetskoj razini. Početkom godine Ministarstvo je potpisalo ugovore s domaćim tvrtkama vrijedne 281 milijun kuna, što je 45 milijuna kuna više nego godinu prije. Postajemo prepoznatljiviji ne samo po znanju i iskustvu nego i po opremljenosti i izgledu hrvatskog vojnika koji je u potpunosti opremljen opremom domaće proizvodnje. Ministarstvo i dalje računa na domaće gospodarstvenike i znanstvenike jer Hrvatska vojska može biti snažna samo u suradnji sa snažnom hrvatskom znanošću i snažnim hrvatskim gospodarstvom”, istaknuo je Mikulić.

“Svi smo zajedno okrenuti stvaranju dobrog sigurnosnog stanja u Hrvatskoj i regiji, ali jednako tako i davanju mogućnosti hrvatskom gospodarstvu za daljnji razvoj”, rekao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić. “Učinili smo mnogo od početka mandata za stvaranje boljeg okružja za poslovanje, posebice malih i srednjih poduzetnika. Ono što se trebamo zapitati je što još HGK i ministarstva mogu učiniti da bi bilo više prijava na NATO tendere, kako pomoći popunjavanju dokumentacije za njih. Moramo biti svjesni da je razina pripreme za te projekte sve viša i moramo biti najbolji ako želimo igrati s najboljima”, upozorio je Antonić.Carlos Ferrer Lopez iz NSPA govorio je o tome kako poslovati s ovom NATO-vom agencijom za nabavu. Ta je agencija osnovana kako bi osigurala brzu, efikasnu i povoljnu kupnju koja uključuje nabavu oružja, logističkih materijala, operativnih sustava i usluga za članice saveza, kao i vojnu upravu saveza i zemalja parnera i to na pojedinačnim i zajedničkim natječajima u vrijeme mira, ali i u vrijeme krize i ratova.

Često kratki rokovi natječaja

“NSPA traži nabavu vrlo raznolike opreme i usluga gdje svoju priliku sigurno imaju i hrvatske tvrtke. Ono što morate napraviti je provjeriti natječaje koji se redovito obnavljaju i familijarizirati se s našim pravilima i formularima koje moraju popuniti svi zainteresirani jer su rokovi često vrlo kratki”, naglasio je Lopez.

Vrijednost ugovora koje su hrvatske tvrtke postigle s NSPA-om od ulaska u NATO u početku je bila mala i 2014. godine iznosila je samo 170.000 eura, godinu kasnije je premašila 800.000 eura, da bi lani dosegnula gotovo pet milijuna eura. No i to, u ukupnim nabavama preko NSPA čini relativno malih 0,18 posto, tako da su mogućnosti rasta velike. Hrvatska vojska je u istom razdoblju natječajima preko ove agencije povoljnije nabavila robu vrijednu više od 35 milijuna eura.

Alan Curtois, šef Direktorata za pribavljanje ugovora u NCIA-i, koja je i glavni davatelj podrške u računalnim sustavima Stožera Saveza, njenih agencija i zapovjedne strukture, kaže kako njegova agencija osigurava fer međunarodno konkurentsko natjecanje na natječajima. “NATO želi stalan rast konkurentnosti u natječajima, što pruža prilike za države i njihove industrije. Pri tome same zemlje trebaju pronaći, analizirati i certificirati kompanije na natječajima, a glavni evaluacijski kriterij je najniža cijena koju prati tehničko zadovoljavanje svih kriterija traženih u natječaju. Jedina alterntiva za kriterij niske cijene je bolji odnos uloženog i dobivenog”, upozorava Curtois.

Na konferenciji je predstavljen sustav BOA - Basic Ordering Agreements, sustav temeljnih ugovora o narudžbi koji se sastoji od dva koraka; prvog koji predstavlja dogovor o općim odredbama i uvjetima i drugog koji je samo obavljanje isporuke robe. U ovom sustavu trenutačno je 856 dobavljača iz 28 država koji osiguravaju dobre cijene, konkurentsko natjecanje i skraćeno vrijeme natječaja što za posljedicu ima brzu i efikasnu nabavu komercijalno dostupne robe i usluga. Na natječajima koje je provodila NCIA u protekle dvije godine sudjelovale su tri domaće tvrtke, no za sada je riječ samo o projektima male vrijednosti.

Zainteresirani sudionici su na konferenciji mogli i izravno i individualno razgovarati s predstavnicima NSPA-e i NCIA-e. 

Domaća iskustva

Stjepan Pezo, predsjednik Uprave Galeba, ocijenio je kako je gotovo pet milijuna eura posla koji su odradili za NATO bilo veliko iskustvo za njegovu tvrtku. “Preko stranica HGK dobili smo informaciju o natječaju da postoji rok od samo 15 dana za dostavu ponude. Traženi su proizvodi s atestima u rokovima koji su na razini trećine uobičajenih međunarodnih troškova. Evaluacijski kriteriji bili su kompatibilnost, niska cijena i kratki rokovi isporuke. Posao smo dobili iako je bilo problema s nabavom sirovine i poštivanjem rokova isporuke, koji su zbog toga produženi. Mislim da smo zahvaljujući upornosti i podršci posebice ljudi iz Vlade i HGK uspjeli završiti posao jer su stali iza nas, a moram zahvaliti i fleksibilnosti Partner banke, bez koje bismo teško u kratkom roku mogli financirati ovaj posao”, kazao je Pezo.

Goran Oparnica, direktor tvrtke INsig2, jedne od prvih dobavljača NATO-a koja je još 2013. odradila oko 200.000 eura posla sa središnjicom Saveza, ističe kako male tvrtke imaju velike izazove u natjecanju za velike nabave. “Većina natječaja u našem sektoru su jako velike i traže se mogućnosti uvođenja sustava na dvadesetak lokacija istovremeno u kratkom roku, pa je našoj tvrtki to nemoguća misija. No pratiti natječaje je dobro jer se u mnoštvu velikih nabava, na koje mogu ići samo velike kompanije, ipak pronađe mogućnost i za manje projekte”, ističe Oparnica.

Krešimir Sočković

Hitovi: 232

E poslovanje - Najvažnija komponenta je čovjek

Internet stvari, umjetna inteligencija, autonomni sustavi i mreže nove generacije (5G) više nisu tehnologije budućnosti nego upravo one zahvaljujući kojima će se neko društvo najbrže moći razviti u digitalno.

Hrvatska, s jedne strane, ima dobre preduvjete za snažniji zamah digitalne transformacije vlastita gospodarstva i društva, dok, s druge, 45 posto njenih građana nema osnovne digitalne vještine.

Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, na konferenciji e-biz2018 o digitalnom poslovanju, koja je održana prošli tjedan u Zagrebu u organizaciji riječke tvrtke Case, istaknuo je kako Hrvatska ima elektroničku osobnu iskaznicu, jedinstveni identifikator OIB koji nemaju sve države članice EU-a te NIAS - Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav kao osnovu za sve ostale elektroničke usluge. “Digitalni napredak iz temelja preobražava naše društvo i gospodarstvo. Naša je dužnost predvidjeti i ovladati tim izazovima kako bismo zadovoljili potrebe i očekivanja građana i poduzetnika”, napomenuo je dodajući kako su ove dvije rečenice prepisane iz Deklaracije o elektroničkoj upravi koju su potpisale u listopadu 2017. u Talinu sve EU članice (Talinska deklaracija).

Stvarajući digitalno društvo kroz procese digitalne transformacije, nastavio je, nikako ne smijemo zaboraviti najvažniju komponentu tog društva, a to je čovjek. “Jer, svrha svega toga je da se čovjeku, građaninu, olakša život i stvore uvjeti za bolji, jednostavniji i brži rad”, istaknuo je Gršić.

Tri stupa

Trenutačno, u Hrvatskoj 1,1 milijun građana koristi fiksni, a 3,4 milijuna mobilni internet. Sustav e-Građani, koji je 2014. imao 14, danas ima 47 usluga. “Ovaj sustav koristi oko 530.000 građana”, naglasio je dodajući kako je pravo vrijeme da ga se redizajnira i stavi u drugačiji kontekst korištenja.

Važno je naglasiti kako Hrvatska ima ukupno više od 685 elektroničkih usluga. Od toga su 403 e-aplikacije, 219 e-obrasci, ali i ostale dosad prebrojane e-usluge. “Također, izbrojali smo 188 elektroničkih registara u državi, a vjerojatno ih ima i više”, kazao je.

U Hrvatskoj su prepoznata tri stupa digitalizacije i razvoja digitalnog društva. To su gospodarstvo, e-vještine (e-uključivost, tj. digitalno društvo građana) i e-uprava (digitalizacija procesa i poslovanja javne uprave u cilju smanjenja deficita državnog proračuna). “Ta tri stupa na neki način nedjeljiva su i daju jedinstveni uspjeh u postizanju digitalnog društva i transfomacije u Hrvatskoj”, istaknuo je, među ostalim, Gršić.

Hrvatska je po otvorenosti podataka iznad europskoga prosjeka i nalazi se na 14. mjestu u EU. Otvoreni podatak je svaki onaj podatak koji je dostupan i koji je moguće lako pronaći, primjerice, vozni red autobusa, izuzevši neke osobne i zakonom zabranjene podatke. “Europska unija za Hrvatsku predviđa otvaranje oko 1000 novih radnih mjesta do 2020. na temelju otvorenih podataka”, zaključio je. 

Boris Odorčić

Hitovi: 441

ZPP-om do većih primanja u poljoprivredi

Prema istraživanju Svjetske banke, polovina država članica Europske unije iskoristila je Zajedničku poljoprivrednu politiku za znatno smanjenje siromaštva i povećanje primanja u poljoprivredi, dok druge zemlje i dalje zaostaju.

U izvješću Promišljanja o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (Thinking CAP) navodi se kako je novim ulaganjima i uslugama u poljoprivredi, potpomognutim temeljnom poljoprivrednom politikom EU-a, moguće smanjiti siromaštvo i pretvoriti poljoprivredu u djelatnost koja će svima koji je se prihvate donijeti bolje plaćena radna mjesta.

Mađarska, Slovačka, Estonija, Danska i Nizozemska primjeri su država članica EU-a koje su svoju poljoprivredu uspješno osuvremenile pružanjem savjetodavnih usluga, gradnjom cesta, osiguranjem imovinskih prava i omogućavanjem pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi u ruralnim područjima. Druge zemlje, poput Bugarske, Hrvatske, Portugala, Rumunjske, Slovenije i Grčke, moraju se potruditi ne bi li smanjile siromaštvo i omogućile da bavljenje poljoprivredom bude isplativo, što se može ostvariti poboljšanjem osnovnih pretpostavki za uspješnu poljoprivredu, čime bi se pospješili rezultati financijskih ulaganja koja su na raspolaganju u sklopu ZPP-a. Ostale države članice smjestile su se između tih dviju skupina, pri čemu idu put uspješne preobrazbe ili zaostaju.

Poljoprivreda i siromaštvo u polovici država članica EU-a više ne idu ruku pod ruku, ističe Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje EU-a. “Očito je kako se dohodovni raskorak između poljoprivrede i drugih djelatnosti smanjuje, a u nekim zemljama, poput Nizozemske, bavljenje poljoprivredom katkad je unosnije od rada u drugim djelatnostima. Približno polovina država članica EU-a danas uviđa kako se poljoprivredom može povećati opće blagostanje, dok druga polovina mora poraditi na stvaranju osnovnih pretpostavki za provedbu neophodnih strukturnih promjena”, smatra Banerji.

Bolji uvjeti zapošljavanja

Izvješće Svjetske banke pokazuje kako je ZPP EU-a povezan s poboljšanjem uvjeta zapošljavanja u poljoprivredi. Proizvodno nevezana plaćanja, odnosno godišnja plaćanja koja se temelje na tome koliko zemlje poljoprivrednik koristi, i sufinanciranje ulaganja u poljoprivredna gospodarstva ukazuju na jasne poveznice s pozitivnim pomacima u poljoprivredi. Primjerice, u novijim državama članicama rast produktivnosti rada u poljoprivredi povećava se sa 3,1 na 4,7 posto godišnje uz 10-postotno povećanje ove vrste izdvajanja u okviru ZPP-a. No tu su i neke vrste potpora, poznate kao proizvodno vezana plaćanja, kojima se poljoprivrednici nagrađuju za točno određenu biljnu ili životinjsku proizvodnju, za koje u izvješću nije ustanovljena takva povezanost. U prošlosti su ta proizvodno vezana plaćanja znala dovesti i do krajnje prekomjerne proizvodnje i poremećaja cijena na svjetskim tržištima.

Neke zemlje odobravaju plaćanja poljoprivrednicima koji ne raspolažu infrastrukturom nužnom za uspješno plasiranje svojih proizvoda na tržište ili za najbolje moguće iskorištavanje svojih ulaganja, upozorava Rogier van den Brink, glavni ekonomist u Svjetskoj banci. “ZPP uspostavlja vrlo široku mrežu i dopire do poljoprivrednika čak i u najudaljenijim kutcima EU-a. Zbog toga će poboljšanja ZPP-a u skladu s preporukama iznesenim u našem izvješću dodatno ojačati njegovu ulogu moćnog oruđa strukturne preobrazbe”, kaže Van den Brink.

U izvješću se ističe kako se pri praćenju sredstava koja se izdvajaju u okviru ZPP-a naglasak treba staviti na opipljive rezultate, a ne na zbunjujuće birokratske procese. Time će se potaknuti i sufinanciranje privatnih ulaganja u projekte potpomognute u sklopu ZPP-a, a koji su od javnog značaja, kao što je promicanje okolišno prihvatljivih postupaka, organskog uzgoja i dobrobiti životinja. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 929

Transformacija energetskog tržišta

Energetski sektor, nije novost, jedan je od najvažnijih segmenata gospodarskog i društvenog razvoja. Stoga svaka država nastoji osigurati pouzdanu opskrbu i dovoljne količine energijom te građanima i industriji prihvatljive energente, što nije jednostavan zadatak.

Europska unija na takve je izazove odlučila odgovoriti konceptom Energetske unije. Paket energetskih zakona, politika i investicija usmjeren je u snažniju integraciju nacionalnih energetskih sustava u cilju povećanja sigurnosti i dostupnosti energije na Starom kontinentu, istaknuto je, na energetskoj konferenciji Hrvatska na vratima Energetske unije, u organizaciji Jutarnjeg lista i partnera.

Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije zadužen za Energetsku uniju, istaknuo je kako je Energetska unija danas stvarnost te da je vrlo važno da Europa ima sigurnu, održivu i konkurentnu energiju.

Poseban je naglasak, dodao je, na tome da transformacija energetskoga tržišta treba biti na čišćoj, niskougljičnoj energiji, posebice u industriji. “EU je uzor kako Pariški sporazum treba biti implementiran”, naglasio je Šefčović dodajući kako je Europa prava adresa za energetska i okolišna pitanja, savjete i partnerstva. Energetska unija, dodao je, ne pokriva samo energetski sektor, već širok spektar politika.

Bolja povezanost

“Siguran sam da će Hrvatska slijediti isti obrazac kao i europska gospodarstva. Dakle, da joj ekonomija raste, a smanjuje joj se emisija stakleničkih plinova”, naglasio je on.

 

Potencijal Hrvatske na području obnovljivih izvora energije je zapanjujući, posebice u korištenju sunčeve energije, a uz to treba što bolje iskoristiti prednosti koje pruža energetska učinkovitost, ocijenio je. “Više od 40 posto potreba za energijom u Europi otpada na grijanje i hlađenje u zgradarstvu. Upravo ovdje možemo učiniti mnogo više”, istaknuo je Šefčović. “Izgradnja LNG terminala na Krku je bitna zbog toga što će se tim projektom ispuniti uvjeti za diverzifikaciju dobave plina i bolja povezanost sjevera i juga. Osim toga, prvi put u povijesti Europe moći ćemo prevoziti brodom plin, ne samo između sjevera i juga nego i između istoka i zapada”, naglasio je.

Premijer Andrej Plenković smatra kako su energetske potrebe modernog svijeta i gospodarstva narasle do neslućenih razmjera. “Ukupna svjetska potrošnja energije, udvostručila se u zadnjih 40 godina. Kina je od 1990. više od tri puta povećala svoju potrošnju energije i danas dostiže gotovo petinu svjetske potrošnje. Nasuprot tome, energetska potrošnja u EU ostala je relativno stabilna i čini oko desetinu svjetske potrošnje, dok na SAD otpada oko 15 posto”, kazao je Plenković.

Globalne promjene u proizvodnji i distribuciji energije, dodao je, stvaraju ozbiljne izazove za kontinent i pružaju mogućnosti za EU, ali i Hrvatsku. “Koncepcija potpuno integriranog unutarnjeg energetskoga tržišta je važna za sve, zbog sigurnosti opskrbe i dostupnosti energenata u svim članicama. Ona, s jedne strane, podrazumijeva solidarnost i što tješnju suradnju. No s druge strane stvara veću međusobnu energetsku ovisnost među članicama”, smatra on. “Energetska unija nije zamjena za nacionalnu energetsku politiku, nego je novi okvir za njenu realizaciju”, istaknuo je predsjednik Vlade.

Konkurentnost gospodarstva

Vlada je pokrenula izradu nove strategije energetskoga razvoja do 2030. s pogledom na 2050. godinu. “Energetski sektor jedno je od važnijih područja za nove investicije budući da je energetika preudvjet razvoja ukupnog gospodarstva, a potrošnja energije tijesno je povezana s kretanjem bruto domaćeg proizvoda. Stoga ćemo se u strategiji usretodočiti na sigurnost opskrbe i energetsku neovisnost te bolje integriranu i povezanu energetsku infrastrukturu”, naglasio je premijer.

Strategija će se, prema njegovim riječima, orijentirati na rast domaće proizvodnje iz vlastitih resursa. “Strategija će definirati optimalne udjele različitih izvora energije u domaćoj proizvodnji kako bi pridonijela konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, ustvrdio je Plenković dodajući kako će naglasak biti i na konkurentnosti cijena te smanjenju potrošnje i emisije stakleničkih plinova kroz veću energetsku učinkovitost i korištenje OIE.

Projekti koje svakako valja naglasiti su energetska obnova zgrada, ali i izgradnja LNG terminala na Krku za koji je EK dodijelio Hrvatskoj više od 100 milijuna eura. “On je u velikoj mjeri sigurnosni projekt jer će povećati sigurnost opskrbe plinom u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o projektu na kojem intenzivno radimo, a trebao bi omogućiti djelotvorniju integraciju ključnih infrastrukturnih projekata u ovome području te bolju umreženost plinovoda”, pojasnio je Plenković.

Upravo je dodjela bespovratnih sredstava EK priznanje i poticaj, ali i obveza Hrvatske, smatra Plenković, da kroz ovaj projekt osigura posebno mjesto na energetskoj karti EU-a čime bi ona postala energetsko čvorište Unije. “LNG terminal i prateća infrastruktura su doprinos diverzifikaciji opskrbe plinom. On će omogućiti u konačnici povoljnije cijene plina za potrošače. Takva su iskustva u drugim zemljama koje su napravile svoje LNG terminale”, zaključio je hrvatski premijer. 

Boris Odorčić

Hitovi: 1352

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb