e-Privredni

A+ A A-

DinSar: Oporavkom tržišta lakše se diše

Jako puno ljudi sanja kako će uploviti u svijet poduzetništva pokretanjem vlastitog biznisa. Mnogo ih sanja, no malobrojni to i učine jer poduzetništvo je način života i razmišljanja, životna filozofija. Jedan od onih koji je odlučio poznati teren običnog posla zamijeniti vlastitom tvrtkom je direktor i vlasnik poduzeća DinSar Boris Ćosić koji je 20 godina radio kao novinar, urednik i direktor u Sportskim novostima da bi nakon toga odlučio biti sam svoj gazda.


“Startali smo tek s nekoliko šivaćih strojeva i polako razvijali mrežu kupaca. Bili smo usmjereni na marketinške proizvode kao što su pregače, majice, košulje, prsluci, jakne, kuhinjske krpe, rukavice i slične artikle koje naše kompanije koriste za promociju vlastitih proizvoda. S vremenom se pokazala potreba za tiskom i štikom, pa smo kupnjom strojeva i opreme zaokružili proizvodni proces, što je bio temelj za nadgradnju i razvoj tvrtke”, kaže Ćosić te dodaje kako su radili u dva iznajmljena objekta, pa se nametala potreba za izgradnjom vlastite hale koju su doveli u funkciju 2008. godine upravo pred početak najtežnih kriznih godina u Hrvatskoj.
“Te fatalne godine, kada je netko u državi ugasio svjetlo i kada su zamrle sve poslovne aktivnosti, pogotovo marketinške, te bez mogućnosti da se predvide takve turbulencije na tržištu i bez vlastite krivnje, izgubili smo mnoge poslove. Bile su to četiri mučne godine u kojima je valjalo sačuvati živu glavu. Srećom, preživjeli smo, naravno s posljedicama, pa zadnjih godina, u uvjetima relativno stabilnog tržišta, ponovo ostvarujemo rast prihoda svake godine, širimo tržište i zapošljavamo ljude”, kaže Ćosić ističući kako je za opstanak na našem tržištu potrebno zaboraviti većinu onoga što se uči na ekonomskim fakultetima i o ekonomskim postulatima kakvi bi trebali vladati.
“Bitno je prilagoditi se specifičnostima našeg tržišta koje je nesigurno, na kojem nema zaštite vjerovnika, na kojem država nije saveznik već neprijatelj, na kojem ne pobjeđuju najbolji nego najpodobniji. Teško je posložiti taj devijantni mentalni sklop, ali s vremenom se čovjek navikne”, kaže Damir dodajući kako bi se o problemima hrvatskih poduzetnika mogla napisati knjiga deblja od Rata i mira.
Želimo rasti iz godine u godinu
Njihovi su bazni proizvodi tekstilni marketinški artikli. Prednost je to što se izrađuju prema narudžbi, pa nema skladišta ni gomilanja robe. Pokrili su veliki dio tržišta u HoReCa programu, a razvijaju i tržište sportskih artikala. Dugi niz godina kompletno opremaju Hrvatsku rukometnu reprezentaciju i brojne sportske klubove. Kako se oporavlja tržište, tako i oni lakše dišu.
“Istina je i to da se osjete poboljšanja, prije svega uvjetovana intervencijom europskih fondova. Natječaji koji se financiraju iz tih fondova su znatno transparentniji, bez mogućnosti ‘muljanja’, a to je nama zdravim poduzećima od izuzetne važnosti. Snažna nam je razvojna injekcija i sufinanciranje tehnologije, tako da možemo slijediti tehnološke inovacije u svijetu, što nas čini konkurentnim. Ali kako opečeni puše i na hladno, s velikim oprezom osluškujemo i predviđamo posljedice koje će nastati potresom Agrokora i koliko će on uzdrmati ovo trusno hrvatsko tržišno tlo”, kaže Ćosić ističući kako im se poslovni plan bazira na rastu od 10 do 15 posto godišnje, za što postoje uvjeti i mogućnosti. Naglašava kako za to imaju i dovoljno kapaciteta i najsuvremeniju tehnologiju te educiranu, uigranu i motiviranu radnu ekipu. Trenutačno u tvrtki radi 12 zaposlenih, ali potrebe za radnicima su stalne. I ovog hrvatskog poduzetnika muči nedostatak radne snage, te mu je teško shvatiti kako nema zainteresiranih za posao iako su uvjeti rada koje nude na europskoj razini počevši od poštivanja rokova pa do ispunjavanja obveza. Unatoč svim preprekama koje nosi poslovanje na hrvatskom tržištu, u ovoj tvrtki smatraju kako imaju jako dobre perspektive za daljnji razvoj.
“Zaposlili smo stručne mlade ljude koji prate svjetske trendove. Želimo i dalje zapošljavati i razvijati se, samo da bude mira na hrvatskom tržištu. Još jednu 2008. godinu bojim se da ne bismo preživjeli, ni mi niti velik dio hrvatskih proizvođača”, smatra Ćosić napominjući kako planira proširiti svoje poslovanje na zemlje u okruženju.( I.G.)

Hitovi: 183

Najveća vrijednost ipak su ljudi

Ludbreška Oprema proizvodi uređaje za ugostiteljstvo, ponajprije rashladne uređaje za hlađenje i točenje piva, zatim sokova, vina, vode, soda-vode i dr. Tvrtka je nastala 1976. godine kada je američka tvrtka Cornelius tražila poduzeće za proizvodnju rashladnih uređaja kako bi se probila na tržište na prostru bivše Jugoslavije, te je tadašnja Oprema ugovorila petogodišnju suradnju.

Nakon što je suradnja prestala, Oprema je već samostalno proizvodila svoje prve proizvode i tu je počeo daljnji razvoj poduzeća. Valja naglasiti kako je 1976. ova tvrtka imala 10 zaposlenih, a danas, kaže nam Domagoj Cvetko, predsjednik Uprave, ona broji 200 zaposlenih, proizvodi 34.100 aparata godišnje, a u prosjeku 134 aparata dnevno. K tomu, u 2017. godini ostvarila je 113 milijuna kuna prometa, proizvodne hale prostiru joj se na 4.759 četvornim metara, a 93 posto prometa ostvaruje izvan Hrvatske.

"Kvalitetu omogućuje dugoročni know-how, vlastiti laboratorij te educirani stručni kadar. Usmjereni smo k razvoju inovacija, a ulaže se i u digitalizaciju s ciljem stvaranja suvremenog poduzeća prema konceptu industrije 4.0. Vođeni smo načelima društveno odgovornog poslovanja, a najveću vrijednost poduzeća vidimo upravo u upravo ljudima. Cilj nam je osvajanje novih tržišta, a sa postojećim kupcima izgraditi dugoročne partnerske odnose te se tako ojačati i zauzeti lidersku poziciju na globalnom tržištu", objašnjava nam prvi čovjek Opreme.

Nova tržišta

Sve velike tvrtke koje su konkurencija Opremi, nastavlja Cvetko, uporište u svojemu poslovanju imaju upravo na domaćem tržištu. "Ali, radi veličine populacije i njezine nedovoljne konzumacijske moći, Oprema, koje snabdijeva ugostiteljski sektor ne može opstati poslujući na hrvatskom tržištu. To nas je natjeralo da potražimo nova tržišta i okrenemo se izvozu. Moramo napomenuti da unatoč navedenom u zadnjih nekoliko godina osjećamo rast Horeca kanala, dakle, hotela, restorana, caffe barova...", napominje on, dodajući kako je tijekom godina poslovanja u Hrvatskoj ova tvrtka naišla na mnogo prepreka. "Primjetan je kontinuirani odljev radne snage. Jedan od kamena spoticanja je i preveliko porezno opterećenje. Rasterećenje u tom vidu pomoglo bi nam i u zadržavanju radnika, ali i u daljnjim ulaganjima", naglašava Cvetko.

Banke u Hrvatskoj, dodaje, prepoznaju poslovne ideje. "Oprema ima dobar odnos s bankama i one prate nas i naše potrebe već dugi niz godina", kaže.

Tvrtka je izuzetno uspješna na EU natječajima te je do sada povukla više od šest milijuna kuna bespovratnih sredstava. Tako će projektom pod nazivom Jačanje konkurentnosti tvrtke Oprema kroz proširivanje kapaciteta postojeće poslovne jedinice i poboljšanje tehnološke spremnosti, koji traje od 2017. do 2019. godine dobiti 5,6 milijuna kuna za kupnju novih strojeva, proširenje proizvodnoga pogona, povećanje kvalitete postojećih proizvoda te energetsku učinkovitost.

Ukupna vrijednost projekta je 15 milijuna kuna, a sa završetkom projekta planiraju zaposliti 21 novog radnika. Cilj ovog projekta je povećanje konkurentnosti poduzeća na međunarodnom tržištu kroz modernizaciju proizvodne tehnologije i proizvodnih procesa s komponentom ekološke održivosti. Jedna od svrha projekta je ostvarivanje više dodane vrijednosti proizvoda tvrtke čime će se podići kvaliteta finalnog proizvoda tvrtke.

Postizanje veće stope energetske efikasnosti tvrtke i proizvodnog pogona spajanjem proizvodnih hala te razvoj internih kapaciteta i stručnosti tvrtke također su jedna od svrha ovog projekta.

Bespovratna sredstva

Povećanje kapaciteta proizvodnje zahtijeva i novo zapošljavanje djelatnika, za što na području grada Ludbrega postoje predispozicije. Navedenim se utječe na smanjenje broja nezaposlenih osoba na području grada Ludbrega i Varaždinske županije.

U dograđenom prostoru sa novom opremom stvaraju se predispozicije za povećanje kvantitete i kvalitete postojećih proizvoda, kao i proizvodnje novih, inovativnih proizvoda. Tvrtka će moći odgovoriti na potrebe tržišta, što sada nije moguće zbog nedostatka kapaciteta, kako prostornog, tako i proizvodnog. S obzirom na to da je tvrtka izvozno orijentirana, unapređenje kapaciteta proizvodnje će pridonijeti jačanju upravo ove uloge.

S ciljem plasmana svojih proizvoda na nova tržišta, javili su se i na natječaj Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta pod nazivom Certifikacijom proizvoda do novih tržišta kako bi ishodili potrebne certifikate za svoje proizvode i osvojili gotovo 170.000 kuna bespovratnih sredstava.

"Tvrtka je uvidjela i prednosti povlačenja bespovratnih sredstava iz EU fondova prije šest godina, radi čega je angažirala vlastite resurse kako bi izvukla maksimalne potpore za projekte iz različitih segmenata poslovanja. Za EU projekte treba imati dobar plan, viziju i držati se pravila igre jer krivi korak može rezultirati gubitkom odobrene potpore", ističe on, dodajući kako je kontinuirani razvoj poduzeća, kako proizvoda tako i tehnologija, procesa i znanja imperativ za budućnost. "Tvrtka će razvijati nove uređaje poput aparata za kavu, čaj i općenito one za grijanje napitaka, s obzirom na to da je do sada fokus bio na rashladnim uređajima, dok ćemo postojeće kontinuirano unapređivati. Težimo povećanju tržišnih udjela i osvajanju novih tržišta, a veliki potencijal vidimo na tržištu Sjeverne Amerike i Australije. S povećanjem obujma poslovanja svakako će biti potrebe za novom radnom snagom, a napore ćemo dalje ulagati u daljnju modernizaciju i digitalizaciju u skladu s načelima industrije 4.0", zaključuje Domagoj Cvetko.
Boris Odorčić

Hitovi: 213

Sto posto svježe, zdravo i prirodno

Kako na najbolji način opskrbiti svoje tijelo nužno potrebnim mineralima i vitaminima u ovo užurbano vrijeme, pitanje je s kojim se susreće sve više ljudi diljem svijeta. Oni koji su u Zagrebu te brige više ne moraju brinuti jer trgovine i restorani pod brendom Juice Box proizvode na dnevnoj bazi mnoštvo svježih hladnoprešanih sokova od voća i povrća. Poslovna priča koju kroz svoj život priča osnivačica i direktorica Juice Boxa Nataša Poljak započela je prije četiri godine s prvom malom trgovinom u zagrebačkoj Vlaškoj ulici kada su započeli s proizvodnjom i prodajom sokova od voća i povrća.
“Naši su sokovi rađeni po metodi doktora Normana Walkera, koji je na tome izgradio cijelu jednu filozofiju za duži i zdraviji život koji možete postići ako živite prirodnim životom te izbjegavate sintetičke, prerađene živežne namirnice. Kad sam se razboljela, moj je muž cijelu našu prehranu prilagodio toj filozofiji, a kad smo shvatili koliko je to dobro, odlučili smo te naše proizvode nuditi i na tržištu”, kaže nam Nataša Poljak.

Prvo su tu bili sokovi, a nakon toga krenuli su s ajurverdskim juhama. Kako je potražnja bila sve veća, nakon prve godine poslovanja otvorili su svoj prvi restoran u zagrebačkom poslovnom centru Green Gold, gdje su uz sokove nudili i brojne salate i ostala jela. Danas ih gotovo svi prepoznaju i percipiraju kao mjesto koje nudi zdrav obrok.
Nataša nam je otkrila i jednu malu poslovnu tajnu, a to je da nakon 15 sati nijednog jela koja taj dan u restoranima nude jednostavno više nema - pronašla su svoj put do kupaca. Specifični su po tome što koriste, što više mogu, proizvode hrvatskih proizvođača i lokalnih obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava, gdje nabavljaju sve sezonsko voće i povrće, naravno, koje im je dostupno.
“Surađujemo s našim OPG-ovcem Jurićem koji proizvodi začinska bilja i lisnato zeleno povrće kao što je organska blitva, salata, vlasac, a tu je i organska menta koju koristimo za naše sokove. U ovom trenutku još nemamo sve dobavljače iz našeg podneblja u kojem, recimo, ne možemo nabaviti južno voće poput ananasa ili banane. Problem nam je još uvijek nabaviti i hrvatske jabuke, ali uz puno truda uspijevamo”, kaže nam Nataša Poljak koja kroz svoju poslovnu filozofiju i drugačiji pristup prehrani želi otvoriti priču o doručcima.

Doručak naš svagdašnji
“Naše doručke poslužujemo u čaši. Imamo ih 15 vrsta, a riječ je o ajurvedskim doručcima koji su napravljeni sa zobenim pahuljicama, bulgurom, cjelovitim žitaricama kao što je quinoa, upotrebljavamo crnu rižu koju zovu i divlja riža. Znači, riječ je o jednom drugačijem pristupu prehrani uz vrlo povoljne cijene. Hrana koju serviramo je lako probavljiva, a nakon našeg doručka ili ručka, može se nastaviti efikasno raditi, bez osjećaja težine ili umora”, pojašnjava Nataša Poljak s posebnim ponosom zbog sirovih slastica koje rade od sušenog voća i povrća te orašastih plodova.
“Jedan zalogaj od oko 30 grama zamjenjuje jednu kavu i puno prije će vam dati energiju i puno prije ćete biti efikasniji. Kroz dan poslovni ljudi piju puno kave, a mi ih potičemo da uzmu ovu jednu sirovu slasticu kako bi mogli prebroditi cijeli dan”, dodaje Nataša ističući kako im u zadnje vrijeme kupci sve više traže smoothije. I tu su posebni jer kupci mogu sami odabrati koje sastojke žele u svom smoohtiju. U ponudi u njihovim trgovinama i restoranima imaju oko 47 artikala i čak 116 recepata za hladno prešane sokove.
“Kupci sve više traže zelene odnosno klorofilne sokove koji su odlični za probavu i opće stanje organizma. Kada ljudi osjete da se uz svježe sokove dobro osjećaju, onda nam se i vraćaju. Upravo je to i naš glavni marketing - kupci nam dolaze jer im nas je netko preporučio”, kaže nam Nataša dodajući kako se tajna možda krije u činjenici da se u pripremi svojih proizvoda prilagođavaju okusima koji odgovaraju ljudima s ovih naših područja.


Dobra priča neka se daleko čuje
“Mi smo zapravo neki oponent pekarnicama. Naš cilj u budućnosti je postati sinonim za zdrav doručak, da ljudi umjesto peciva uzmu jedan naš zdravi proizvod. Ljudi koji su duže na našoj prehrani sami su primijetili da se bolje osjećaju nakon što konzumiraju naše proizvode”, naglašava Nataša Poljak napominjući kako pri nabavi namirnica, uz njihovo organsko podrijetlo, gledaju i da je s oznakom “fair trade”.
Proizvodi Juice Boxa za sada su dostupni samo u glavnom gradu Hrvatske, no poslovni planovi govore kako ne žele na tome stati, nego se žele širiti i izvan granica Hrvatske. Kako bi spojili dvije najvažnije stavke, kvalitetu i ekspanziju, smatraju kako je za njih najbolje rješenje širenje poslovanja putem franšiza. Upravo će zbog franšiznog poslovanja, sudjelovati i na Zagreb brend forumu koju u svibnju organizira Privredni vjesnik, kako bi dobili najbolje savjete koji bi im trebali pomoći u tome. U budućnosti želja im je imati i tvornički pogon koji bi sve te franšizne trgovine mogao opskrbljivati proizvodima za koje će biti 100 posto sigurni da su 100 posto svježi, 100 posto zdravi i 100 posto prirodni, kao što su i svi sadašnji njihovi proizvodi. ( Ilijana Grgić)

Hitovi: 211

Kina želi hrvatske proizvode

Potencijal za gospodarsku suradnju Hrvatske i Kine je znatan, pogotovo u sektoru prehrambene industrije, dok priliku za kineske ulagače predstavljaju veliki infrastrukturni projekti, rečeno je na Hrvatsko-kineskom poslovnom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i predstavnika kineske pokrajine Zhejiang.
"Hrvatske tvrtke prepoznale su razvoj Kine, a najviše prostora za daljnji rast suradnje vidim u plasiranju visokokvalitetnih hrvatskih proizvoda. Prilika za iskorištavanje tog potencijala je i sastanak šefova vlada 16 + 1 koji će se sljedeće godine održati u Hrvatskoj kao rezultat kvalitetne suradnje na političkoj razini. Za gospodarstvenike je tu ključna tema rješavanja pitanja certifikata i dozvola izvoza pojedinih proizvoda“, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić otvarajući Hrvatsko-kineski poslovni forum te dodao kako je lani HGK otvorio svoje predstavništvo u Šangaju kako bi se hrvatskim tvrtkama osigurao što bolji ulazak na kinesko tržište, a s druge strane kako bi kineske tvrtke što bolje upoznale Hrvatsku.


HGK i trgovinski odjel pokrajine Zhejiang potpisali su Sporazum o razumijevanju, a u okviru poslovnog foruma održali su se brojni individualni razgovori predstavnika hrvatskih i kineskih tvrtki. Kinesko poslovno izaslanstvo činilo je 20-ak predstavnika tvrtki iz sektora graditeljstva, proizvodne i prehrambene industrije, turizma, tekstilne industrije, logistike, bankarstva, sektora transporta, IT industrije i investicija, a među kojima se nalazi i podružnica internetskog diva Alibaba, aplikacija za mobilno i internetsko plaćanje Alipay, koja bi trebala olakšati plaćanje i kineskim turistima u Hrvatskoj.
"Hrvatske je važna za uspostavu bolje ekonomske suradnje Kine i ovog dijela Europe. Naša dosadašnja suradnja je dobra, a hrvatski proizvodi poput drva, meda i vina dobro se prodaju u Kini. Uvođenje eura kojem Hrvatska stremi dodatno će pridonijeti boljim ekonomskim odnosima“, rekao je  zamjenik guvernera pokrajine Zhejiang Zhu Congjiu te je detaljnije prezentirao tu najbogatiju kinesku pokrajinu koja donosi sedam posto ukupnog kineskog BDP-a i 13 posto izvoza.
Trgovinska razmjena Hrvatske i Kine prošle je godine iznosila 903 milijuna dolara i bilježi uzlazni trend. U Kinu smo izvezli robe u vrijednosti od 125,9 milijuna dolara, što je za 50 posto više u odnosu na 2016. godinu. Rezultati iz prvih šest mjeseci ove godine pokazuju značajan porast trgovinske razmjene.
Uvoz iz Kine u 2017. iznosio je 777,8 milijuna dolara, a glavni uvozni proizvodi su aparati za mehanoterapiju, električni aparati za žičnu telefoniju, strojevi za automatsku obradu podataka, uređaji za klimatizaciju i sjedala. Pozitivni trendovi vidljivi su i u turizmu, Hrvatsku je u 2017. posjetilo gotovo 160.000 kineskih turista, što je 56,8 posto više nego u 2016., a ostvarili su 234.836 noćenja. (I.G.) 

Hitovi: 404

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb