e-Privredni

A+ A A-

ZPP-om do većih primanja u poljoprivredi

Prema istraživanju Svjetske banke, polovina država članica Europske unije iskoristila je Zajedničku poljoprivrednu politiku za znatno smanjenje siromaštva i povećanje primanja u poljoprivredi, dok druge zemlje i dalje zaostaju.

U izvješću Promišljanja o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (Thinking CAP) navodi se kako je novim ulaganjima i uslugama u poljoprivredi, potpomognutim temeljnom poljoprivrednom politikom EU-a, moguće smanjiti siromaštvo i pretvoriti poljoprivredu u djelatnost koja će svima koji je se prihvate donijeti bolje plaćena radna mjesta.

Mađarska, Slovačka, Estonija, Danska i Nizozemska primjeri su država članica EU-a koje su svoju poljoprivredu uspješno osuvremenile pružanjem savjetodavnih usluga, gradnjom cesta, osiguranjem imovinskih prava i omogućavanjem pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi u ruralnim područjima. Druge zemlje, poput Bugarske, Hrvatske, Portugala, Rumunjske, Slovenije i Grčke, moraju se potruditi ne bi li smanjile siromaštvo i omogućile da bavljenje poljoprivredom bude isplativo, što se može ostvariti poboljšanjem osnovnih pretpostavki za uspješnu poljoprivredu, čime bi se pospješili rezultati financijskih ulaganja koja su na raspolaganju u sklopu ZPP-a. Ostale države članice smjestile su se između tih dviju skupina, pri čemu idu put uspješne preobrazbe ili zaostaju.

Poljoprivreda i siromaštvo u polovici država članica EU-a više ne idu ruku pod ruku, ističe Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje EU-a. “Očito je kako se dohodovni raskorak između poljoprivrede i drugih djelatnosti smanjuje, a u nekim zemljama, poput Nizozemske, bavljenje poljoprivredom katkad je unosnije od rada u drugim djelatnostima. Približno polovina država članica EU-a danas uviđa kako se poljoprivredom može povećati opće blagostanje, dok druga polovina mora poraditi na stvaranju osnovnih pretpostavki za provedbu neophodnih strukturnih promjena”, smatra Banerji.

Bolji uvjeti zapošljavanja

Izvješće Svjetske banke pokazuje kako je ZPP EU-a povezan s poboljšanjem uvjeta zapošljavanja u poljoprivredi. Proizvodno nevezana plaćanja, odnosno godišnja plaćanja koja se temelje na tome koliko zemlje poljoprivrednik koristi, i sufinanciranje ulaganja u poljoprivredna gospodarstva ukazuju na jasne poveznice s pozitivnim pomacima u poljoprivredi. Primjerice, u novijim državama članicama rast produktivnosti rada u poljoprivredi povećava se sa 3,1 na 4,7 posto godišnje uz 10-postotno povećanje ove vrste izdvajanja u okviru ZPP-a. No tu su i neke vrste potpora, poznate kao proizvodno vezana plaćanja, kojima se poljoprivrednici nagrađuju za točno određenu biljnu ili životinjsku proizvodnju, za koje u izvješću nije ustanovljena takva povezanost. U prošlosti su ta proizvodno vezana plaćanja znala dovesti i do krajnje prekomjerne proizvodnje i poremećaja cijena na svjetskim tržištima.

Neke zemlje odobravaju plaćanja poljoprivrednicima koji ne raspolažu infrastrukturom nužnom za uspješno plasiranje svojih proizvoda na tržište ili za najbolje moguće iskorištavanje svojih ulaganja, upozorava Rogier van den Brink, glavni ekonomist u Svjetskoj banci. “ZPP uspostavlja vrlo široku mrežu i dopire do poljoprivrednika čak i u najudaljenijim kutcima EU-a. Zbog toga će poboljšanja ZPP-a u skladu s preporukama iznesenim u našem izvješću dodatno ojačati njegovu ulogu moćnog oruđa strukturne preobrazbe”, kaže Van den Brink.

U izvješću se ističe kako se pri praćenju sredstava koja se izdvajaju u okviru ZPP-a naglasak treba staviti na opipljive rezultate, a ne na zbunjujuće birokratske procese. Time će se potaknuti i sufinanciranje privatnih ulaganja u projekte potpomognute u sklopu ZPP-a, a koji su od javnog značaja, kao što je promicanje okolišno prihvatljivih postupaka, organskog uzgoja i dobrobiti životinja. 

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb