e-Privredni

A+ A A-

Ekološki prihvatljiv i ekonomski opravdan pepeo

Upotreba pepela drvne biomase u građevinarstvu je izbor motiviran očuvanjem okoliša kako bi se smanjili troškovi odlaganja, ali ujedno sačuvali prirodni izvori te smanjila emisija stakleničkih plinova. Danas se, kaže nam Nina Štirmer, redovita profesorica na Zavodu za materijale na zagrebačkom Građevinskom fakultetu, nusproizvodi drugih industrija naveliko upotrebljavaju u proizvodnji betona ili cementa. "Upotreba materijala kao kao što su zgura, koja je sporedni proizvod u proizvodnji željeza, ili leteći pepeo iz termoelektrana, koje kao gorivo koriste ugljen, predstavljaju održivo rješenje za djelomičnu zamjenu cementa. Leteći pepeo iz termoelektrana na ugljen već se niz godina primjenjuje u proizvodnji cementa i betona, no njegov se sastav razlikuje od sastava pepela iz drvne biomase tako da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdila svojstva betona ili cementa s PDB-om", ističe ona dodajući kako se, ovisno o fizikalnim i kemijskim karakteristikama, PDB može koristiti u proizvodnji betonskih proizvoda, djelomično zamjenjujući cement ili kao mineralni dodatak, tj. inertno punilo zamjenjujući pijesak, odnosno agregat.


Energane na krutu i plinovitu biomasu predstavljaju najznačajniji obnovljivi izvor energije u Europskoj uniji te se očekuje da će biti jedan od glavnih aktera pri dostizanju europskog plana za primjenu 20 posto obnovljive energije do 2020. godine. "Do kraja ožujka 2016. godine utvrđeno je postojanje ukupno 4079 energana na biomasu u EU28 zemljama. Najveći broj energana nalazi se u Francuskoj, Austriji, Finskoj, Njemačkoj i Švedskoj. Posljedično, došlo je i do porasta količine pepela nastalog sagorijevanjem drvne biomase. U pojedinim istraživanjima predviđa se da će u EU28 primjena energije iz energana na drvnu biomasu u budućnosti utjecati na povećanje proizvodnje od približno 600.000 tona pepela. Zbog toga je nužan pronalazak načina i metoda za korištenje pepela koji su ekološki prihvatljivi i ekonomski opravdani", napominje.


Opterećenje za okoliš

Osim moguće primjene pepela drvne biomase u proizvodnji klinkera (cementa) i različitih betonskih proizvoda i opeke, on se može koristiti i prilikom izgradnje cesta te za nasipavanje. "Upotreba pepela drvne biomase moguća je također i u poljoprivredi, ali uz određena ograničenja zbog utjecaja na podzemne vode i kvalitetu tla", kaže Nina Štirmer.
Trenutačno, nastavlja ova inženjerka građevinarstva, u Europskoj uniji se 70 posto pepela od drvne biomase odlaže, 20 posto se nastoji primijeniti kao dodatak tlu u poljoprivredi i 10 posto se koristi za ostale namjene. "Prema podacima za Austriju, 2007. godine je gotovo 50 posto ili 170.000 tona pepela od biomase bilo odloženo na odlagališta. Ističe se činjenica kako trenutna praksa odlaganja PDB-a u Europi uzrokuje financijske i materijalne gubitke kao i da predstavlja dodatno opterećenje za okoliš", ističe ona.
Hrvatska ima veliki potencijal iskorištenja drvne biomase, nastale u procesu gospodarenja šumama, kao i ostataka industrijske prerade drva s obzirom na to da ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u nas iznosi gotovo 2,7 milijuna hektara što je 47 posto kopnene površine države. "U ožujku 2016. godine u Hrvatskoj je bilo 10 elektrana na biomasu, ukupne snage 24,585 megavata električne energije. Osim toga, potpisano je 57 ugovora s Hrvatskim operatorom tržišta energije HROTE-om, dakle ukupno 95,342 megavata električne energije za gradnju elektrana u 2014. i 2015. godini te su zaprimljeni zahtjevi za odobrenje gradnje dodatnih elektrana na biomasu snage 51,034 megavata električne energije. Tijekom 2017. godine izgradnju je počelo još nekoliko postrojenja", kaže ona.

Nedostatak podataka

Prema Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, cilj je do 2020. godine instalirati postrojenja za proizvodnju energije iz biomase ukupne snage 85 MWe, dok Prijedlog strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu daje raspon instaliranih snaga elektrana po niskougljičnim scenarijima s predviđenom proizvodnjom od 140 MWe do 2020. godine. "Taj porast instalirane snage nedvojbeno će dovesti do značajnog povećanja nastalog pepela od drvne biomase. Iako su u usporedbi s količinama iz termoelektrana na ugljen količine PDB-a neusporedivo manje, vrlo je važno pronaći mogućnosti korištenja proizvedenog PDB-a kako on ne bi završio nezbrinut ili nepravilno zbrinut i tako štetno utjecao na okoliš. Također, često se događa da se u projektnoj fazi ili pak u studijama utjecaja na okoliš definira da će se PDB koristiti u poljoprivredi ili građevinskoj industriji, bez ikakvog kritičkog osvrta na vrste i kemijski sastav te samim time i prikladnost proizvedenog pepela drvne biomase za tu namjenu. Također, u ovakvim dokumentima nedostaju podaci o tome tko će preuzeti PDB i u kojim količinama. Time se stvore uvjeti da se tijekom puštanja u pogon i samog pogona postrojenja proizvodi PDB koji vrlo brzo postaje problem za vlasnike i rukovoditelje energanama na biomasu", otkriva.
Inače, procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje proizvede između 4000 i 20.000 tona PDB-a, pri čemu se kao najvjerojatnija količina procjenjuje 12.000 tona pepela drvne biomase godišnje. "S obzirom na procjenu budućeg razvoja proizvodnje energije iz biomase te maksimalnog potencijala potrošnje biomase u Hrvatskoj, prema realnom scenariju proizvodnje, procjenjuje se da se u Hrvatskoj može očekivati proizvodnja od 45.900 tona PDB-a godišnje", zaključuje Nina Štirmer. (Boris Odorčić)

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb