e-Privredni

A+ A A-

Preslagivanja na tržištu osiguranja

Božo Šaravanja, član Uprave Wiener osiguranja VIG

Preslagivanje i okrupnjavanje na tržištu osiguranja u Hrvatskoj proces je koji se odvija kontinuirano zadnjih nekoliko godina. Promatrajući stanje na tržištu u zadnjih pet godina, zaključak je da se tržište osiguranja prema broju društava značajno smanjilo. U narednim godinama predviđa se razvoj događaja u istom smjeru.

Trend okrupnjavanja na tržištu osiguranja najviše diktiraju veliki troškovi koje donosi kompleksnija regulativa uslijed implementacije novih propisa: Solvency II (Direktiva o solventnosti) i IDD (Direktiva o distribuciji osiguranja) te GDPR (Opća uredba o zaštiti osobnih podataka). Novi regulatorni zahtjevi podrazumijevaju i povećanu potrebu za visokostručnim i skupim kadrovima, što nerijetko rezultira okrupnjavanjem. 

S druge strane, tržište osiguranja u Hrvatskoj i dalje nema očekivani razvoj u odnosu na razvijene zemlje u Europi. S godišnjom premijom od tek 2000 kuna po stanovniku, u usporedbi s 15.000 kuna u EU, i udjelom premije u BDP-u od 2,6 posto, u usporedbi sa 7,4 posto u EU, još uvijek se ne možemo ni približno usporediti sa susjednim zemljama na Zapadu. Paralelno s ovim trendovima sve je jača konkurencija na tržištu, te mnoga manja ili slabije kapitalizirana društva to ne mogu pratiti. 

Prema trenutnim rezultatima, 2018. izgleda obećavajuće, no iza tih rezultata stoje podaci koje treba istaknuti. Prema podacima HUO-a, osiguravatelji su u lipnju 2018. zaračunali ukupnu bruto premiju od 5,38 milijardi kuna, što je rast od 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Iako ovi premijski podaci prvi put nakon niza loših ili osrednjih godina izgledaju vrlo pozitivno, treba znati da je u neživotnim osiguranjima dobar dio rasta (9,5 posto) pod utjecajem premije iz EU država. 

Spomenutu premiju pribavljaju pojedina društva koja su usmjerila svoje poslovanje na EU tržišta u zadnjih nekoliko godina. Bez premije izvan Hrvatske rast neživotne premije iznosi 6,5 posto, što je i dalje pozitivno. S druge strane, rast životne premije (8,5 posto) je isključivo zbog rasta jednokratnih premija koje imaju premijski učinak samo u jednoj godini, dok nove višekratne premije koje imaju efekt kroz duži niz godina padaju konstantno zadnje tri godine, te na taj trend ne možemo gledati pozitivno. 

U Hrvatskoj je sredinom 2013. godine bilo 27 osiguravajućih društava, a danas njihov broj iznosi 18. Samo u ovoj godini dogodile su se dvije značajne promjene: slovenska Sava Re kupila je njemački Ergo i Ergo životno osiguranje, a Wiener osiguranje VIG je u svibnju pripojilo Erste osiguranje VIG. Zadnja promjena utjecala je na poredak u samom vrhu osiguravatelja. Wiener osiguranje postalo je 4. osiguravatelj na tržištu gledajući ukupne rezultate te 2. osiguravatelj u segmentu životnih osiguranja. Također, nedavno je objavljeno da je KD Group prodalo osiguravajuće društvo Adriatic Slovenica, koje u Hrvatskoj posluje preko podružnice, kompaniji Generali CEE.

Uz smanjenje broja društava potrebno je naglasiti da najveća društva i dalje drže značajne udjele na tržištu. Prema podacima na kraju lipnja ove godine, tri najveća društva u životnim osiguranjima (Croatia, Wiener osiguranje, Allianz) zauzimaju 55,5 posto tržišta, tri najveća društva u neživotnim osiguranjima (Croatia, Allianz, Euroherc) zauzimaju 60,6 posto tržišta, a ako promatramo osiguravateljske grupe (Croatia, Allianz, Agram Grupa) tada taj udio iznosi 70,3 posto. 

Paralelno s okrupnjavanjem pada i broj zaposlenih zbog mjera štednje, ali i zbog digitalizacije poslovanja. Osim toga, dio zaposlenika u prodaji prelazi u vanjske partnere, što je praksa nekih osiguravajućih kuća. Društva za osiguranje na kraju 2013. zapošljavala su 11.533 zaposlenika, dok je taj broj na kraju 2017. iznosio 8723 zaposlenika, što je pad od gotovo 25 posto.

Imajući u vidu sve dosadašnje integracije te općenito procjenjujući realan razvoj situacije, izgledno je da na tržištu u razdoblju od dvije do tri godine ostane manje od 15 društava – upola manje nego 2013. godine. Osim preuzimanja pojedinih manjih društava može se očekivati i pretvaranje nekih osiguravajućih društava u podružnice svojih matičnih kuća kako bi se centralizirale funkcije i smanjili troškovi. (PV)

 

 

Hitovi: 598

Manje administriranja i radikalne reforme - veća pomoć gospodarstvu

Trebaju nam brze i radikalne reforme gospodarskog sustava i snažna podrška poduzetnicima, preko potpornih institucija kakva je Hrvatska gospodarska komora. To su neke od najvažnijih poruka s prošlotjednog predstavljanja Poslovnih očekivanja 2016., posebnog izdanja Privrednog vjesnika. U prepunoj dvoranih HGK okupilo se 120 predstavnika poduzeća iz gotovo svih gospodarskih sektora. Uz predstavljanje ankete o tržišnim očekivanjima i okrugli stol o aktualnoj gospodarskoj situaciji, središnji događaj bila je dodjela nagrade Gorazd Nikić za najboljeg ekonomskog analitičara u 2015. godini. Drugi put za redom, poduzetničkim je glasovima za analitičara godine odabran Damir Novotny.

Niz novih usluga Komore

Potreba za modernim, jednostavnim administrativnim sustavom koji bi bio podrška poduzetnicima što posluju na tržištu, istaknuta je na okruglom stolu koji je moderirao Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika.

Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da poduzetnici imaju velika očekivanja od nove Vlade. Smjernice koje je premijer Tihomir Orešković iznio prilikom predstavljanja Vlade ohrabrujuće su, i ministrima treba dati 100 dana da se pripreme i te smjernice pretvore u konkretne projekte i zakonske prijedloge. Hrvatska gospodarska komora, dodao je Burilović, jedan je od primjera da se reforme mogu provesti u razumnom roku. Za godinu i pol HGK je smanjio broj zaposlenih za 30 posto i članarine smanjio za gotovo 50 posto. Istodobno su uvedene nove usluge za gospodarstvenike. “Dok su drugi pričali o reformama, mi smo ih provodili”, rekao je Burilović.

Najavio je i niz novih usluga koje će pomoći da se Komora s vremenom usmjeri prema samofinanciranju. S državom se pregovara o preuzimanju petnaestak novih javnih ovlasti - razvijat će se Centar za industrijski razvoj. Provest će se projekt dualnog obrazovanja, a Komora bi od trgovačkih sudova mogla preuzeti i postupke registracije poduzeća i vođenje pripadajućih registara. “Imamo 20 županijskih komora i ljude koji bi sve to mogli voditi upola jeftinije nego trgovački sudovi, a istodobno bismo rasteretili trgovačke sudove”, istaknuo je Burilović.

Problemi i na lokalnoj razini

Ukazao je i na česte izmjene zakona i izostanak koordinacije među državnim tijelima što poduzetnicima stvara velike probleme. Sve zajedno pridonosi antipoduzetničkoj klimi. Stoga će nova Vlada - nakon što povuče prve poteze, donese proračun i krene smanjivati nabujali javni dug - morati oštrim rezovima prilagoditi javni sektor i svesti ga na razinu koju može podnijeti realni sektor. “Sve to će dovesti do boljeg rejtinga, što će se odraziti i na cijenu kapitala”, zaključio je Burilović.

Poduzetnici upozoravaju i na veće porezno opterećenje nego što postoji na Hrvatskoj konkurentnim tržištima. “Porez na dobit kod nas je 20 posto i još plaćamo 12 posto na dividendu. U drugim zemljama, primjerice, u Srbiji ili Rusiji, porez na dobit je niži, a poreza na dividendu ni nema. A podaci o poreznom opterećenju među važnijim su elementima za odluku ulagača o tome gdje će plasirati svoj novac”, naglasila je Katija Klepo, članica Uprave AD Plastika. Kad se tome doda i stopa poreza od 40 posto poreza na veće dohotke, sustav na poduzetnike djeluje veoma destimulativno. Neto plaće u Hrvatskoj nisu velike, no zato su velika davanja na te iste plaće, što cijenu rada podiže iznad razine koju mora podmiriti konkurencija. Tu je i visoka stopa PDV-a koja otežava poslovanje pri nabavi proizvodnih sredstava i materijala.

Poduzetnička javnost često se fokusira na odluke Vlade i drugih središnjih državnih tijela, no problemi nisu jednostavniji ni na lokalnoj razini, kaže Katija Klepo. Lokalne jedinice žele primjerice prikupiti novac za svoje potrebe podizanjem prireza što, naravno, predstavlja novi uteg lokalnoj poduzetničkoj zajednici. Praćenje trendova i prilagodba tržišnim promjenama imperativ je svakom poduzetniku. Unatoč teškim uvjetima na tržištu AD Plastik je i u kriznim godinama uspio ostvariti značajan rast poslovanja i zaposliti 1000 ljudi u Hrvatskoj. Ukupno je u njihovoj grupi poduzeća 3000 radnika, a u zadnje dvije godine otvoreno je tristotinjak novih radnih mjesta.

Odabir dobrih kadrova i menadžera, koji moraju biti primjereno plaćeni, jedan je od ključeva poduzetničkog uspjeha, istaknuo je Ilija Tokić, vlasnik kompanije Tokić Autodijelovi. I njegovo je poduzeće savjesnim poslovanjem naraslo na 320 zaposlenih u osnovnoj djelatnosti, odnosno na oko 1000 u povezanim poduzećima. Najviše mu smeta što zbog spore administracije Hrvatska ne može iskorisiti svoje velike potencijale. “Dozvole od nadležnih državnih tijela čekaju se po nekoliko godina, a kakvoj smo poreznoj presiji bili izloženi ne treba ni govoriti”, rekao je Tokić. Na međunarodnom tržištu teško je opstati s kreditima za koje hrvatski poduzetnici plaćaju veće kamate nego njihovi konkurenti. Primjerice, u Sloveniji kamate za proizvođače u metaloprerađivačkom sektoru ne prelaze dva posto. A i kad se pripremi proizvodnja, nađu kupci i pronađe kapital, poduzetnik može doći u situaciju da nema stručne radne snage. I pored toliko nezaposlenih na burzi! Stoga je Tokićeva kompanija, u suradnji s njemačkim stručnjacima, sama osnovala obrazovni centar za ciljana zanimanja. Obučavaju 200 polaznika za struke koje su im potrebne jer su nezadovljni programom državnih škola. “Barem 50 posto školovanja treba provesti u praksi i tek tako se mogu stvoriti radnici koji se mogu iskoristiti u industrijskim zanimanjima”, istaknuo je Tokić i za ideju osnivanja vlastitog obrazovnog centra zaradio veliki pljesak okupljenih poduzetnika.

Omogućiti uvoz radne snage iz BiH

Darko Pappo, član Uprave DIV-a i Brodosplita, dodaje da u brodogradnji nema vremena za čekanje da se obrazuju kadrovi koji nedostaju, već treba odmah omogućiti uvoz radne snage iz BiH. Takva odluka bila bi signal da Vlada razumije potrebe poduzetnika i omogućava im da ispune narudžbe koje su preuzeli. Osim radničkih zanimanja koja nedostaju i za koja školski programi nisu prilagođeni, teško je pronaći i dobre menadžere srednje razine koji bi mogli samostalno voditi proizvodne procese. Uz temeljitu reformu školskog sustava trebalo bi mnogo toga mijenjati u općem odnosu društva prema poduzetništvu, ocijenio je Pappo.

DIV je, primjerice,prije dvije godine otvorio tvornicu u Kninu u koju je uložio 400 milijuna eura i zaposlio 500 novih radnika. “A u medijima je jedini odjek te investicije bila priča o zagađenju jednog obližnjeg potoka”, rekao je Pappo. Na otvorenje te tvornice nije došao nitko iz Vlade iako su pozivi bili uredno poslani. “Nisu političari presudni za poslovanje, ali oni ipak stvaraju neki zakonski okvir kojem se poduzetnici moraju prilagoditi. Smeta me i to što ministri često govore o privlačenju stranih investicija, a zaboravljaju domaće. A tek kad domaći ulagači budu tretirani kako valja, možemo očekivati i strane ulagače”, zaključio je Pappo. 

Igor Vukić

Hitovi: 6069

U potrazi za novim prilikama

Osiguravatelji posluju u vrlo zahtjevnom okruženju. Razdoblje niskih kamatnih stopa traje i dalje, stanovništvo je sve starije, liberalizacija tržišta automobilske odgovornosti rezultirala je padom premija, a od 1. siječnja trebaju poslovati po pravilima Solvency II.

Riječ je o novom zakonodavnom i regulatornom okviru ukupnog poslovanja društava za osiguranje i reosiguranje u EU. Ključne promjene odnose se na nova pravila solventnosti, adekvatnosti kapitala i upravljanja rizikom te novi sustav izvješćivanja i nadzora. Solvency II će u velikoj mjeri promijeniti poslovnu politiku osiguravatelja i reosiguravatelja te pozicionirati i uključiti upravljanje rizicima u svaki segment njihova poslovanja.

Damir Zorić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje, na međunarodnoj znanstveno stručnoj konferenciji Dani hrvatskog osiguranja 2015., koja se održala prošlog tjedna u Opatiji, istaknuo je kako su osiguravatelji trenutačno u fazi velikog regulatornog usklađivanja te u potrazi za novim tržišnim prilikama i nišama.

Šansa za osiguravatelje

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher podcrtao je važnost educiranosti gospodarstvenika i prodajnih agenata. “U anketi koju je proveo HGK, gospodarstvenici kao glavne probleme pri odabiru osiguravatelja navode nepoznavanje mogućnosti osiguranja, needuciranost i neprilagođenost ponude potrebama gospodarstva”, kazao je Zaher ocijenivši da hrvatsko tržište osiguranja uvelike kaska za EU-om. Bruto premija u BDP-u 2014. iznosila je 2,6 posto, dok je prosjek EU-a 7,7 posto.

Prema njegovim riječima, najnovije istraživanje GfK-a pokazuje da su dvije trećine građana osigurane, a da čak njih 82 posto i dalje nema osobno osiguranje. “Upravo je tu šansa za osiguravatelje koje je pogodila liberalizacija tržišta automobilske odgovornosti i posljedični pad cijena osiguranja za 33 posto”, smatra Zaher.

Petar-Pierre Matek, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, smatra kako su se osiguravateljske kuće u Hrvatskoj uspjele vrlo dobro prilagoditi odredbama nove regulative. “No, nećemo imati razumijevanja za kršenje propisa”, naglasio je Matek koji smatra da će se, sudeći po nekim pokazateljima, nastaviti konsolidacija tržišta, uz nove proizvode.

Veća transparentnost

“Po novim pravilima možemo očekivati veću razinu transparentnosti sektora osiguranja, suradnju nadzornog tijela i osiguravatelja s ciljem postizanja zaštite potrošača i primjerenog razvoja sektora osiguranja. Solvency II je suvremeni pristup regulaciji i nadzoru društava osiguranja koji ih približava ostatku financijskih sektora”, istaknuo je Karel Van Hulle, arhitekt Solvencyja II. “Zbog nove regulative neki će osiguravatelji nestati s tržišta, što smatram dobrim. Također, smatram da nadzorna tijela trebaju biti poput prijatelja s kojim se može razgovarati kako bi se našlo rješenje nekog problema”, naglasio je.

Promjena portfelja proizvoda

Za vrijeme konferencije koju je pokrenuo HGK, a koju od 2014. suorganizira i HUO, održan je i panel Izazovi i prilike promijenjenog okruženja osiguravatelja. Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza, istaknuo je kako je promjena portfelja proizvoda puno važnija od toga tko će kome uzeti klijenta. Gordana Letica, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, smatra da osiguravateljski proizvodi danas trebaju imati i neke druge komponente. “Najavljuje se uvođenje nekih složenih proizvoda. Hanfa smatra kako potencijalni klijenti moraju znati koji proizvod kupuju i stoga oni ne smiju biti prekomplicirani”, napomenula je Gordana Letica ocijenivši da na tržištu ima mjesta za onoliko osiguravateljskih kuća koliko ih se može prilagoditi.

I Igor Pureta, predsjednik Uprave Grawea Hrvatska, je mišljenja da klasični proizvodi više nisu primjereni već ih se treba prilagoditi novim tržišnim uvjetima. Svi izazovi okruženja osiguravatelja su i prilike. 

Sudionici panela bili su optimistični glede budućnosti osiguranja s obzirom na njihovu ulogu pružanja sigurnije budućnosti i rješenja za rizike kojima smo izloženi. 

 Životna osiguranja i dalje rastu

U Hrvatskoj je 25 društava za osiguranje od siječnja do kraja rujna zaračunalo ukupnu bruto premiju od 6,72 milijarde kuna, što je za 2,43 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. U neživotnim osiguranjima, ona iznosi 4,5 milijardi kuna i manja je za 2,65 posto. Najzastupljenija vrsta osiguranja i dalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, sa zaračunatom bruto premijom od 1,6 milijardi kuna, a koja je na godišnjoj razini manja za čak 14,32 posto.

Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija, koja kontinuirano raste, iznosi gotovo 2,2 milijarde kuna i veća je 15,04 posto. Ovdje najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom od 1,9 milijardi kuna, što je više za 10,83 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju kumulativni podaci Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO).

Boris Odorčić

Hitovi: 6929

Sigurnost hrane je prioritet

Hrvatska agencija za hranu (HAH) već šestu godinu za redom, u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Ministarstvom poljoprivrede, organizira Svjetski dan hrane. Ovogodišnje obilježavanje je održano u sklopu 1. hrvatske konferencije o procjeni rizika podrijetlom iz hrane održane prošloga tjedna na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, a istodobno je obilježena i 10. obljetnica rada HAH-a.

Godine bez ekcesa

“Sigurnost kvalitete i zdravstvena ispravnost hrane za naše građane i turiste koji dolaze u Hrvatsku je prioritet svih institucija. Koliko oni dobro rade svoj posao potvrđuje činjenica da u protekle četiri godine Hrvatska nije imala neki ozbiljniji eksces vezan uz ispravnost hrane, a sve ono na što se trebalo upozoriti odrađeno je jako dobro”, ocijenio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina otvarajući tu konferenciju. Dvodnevna konferencija organizirana u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) i FAO-om okupila je veliki broj stručnjaka i znanstvenika iz Danske, Irske, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Švedske i Hrvatske koji su prezentirali tridesetak radova iz područja sigurnosti hrane. Jakovina je također napomenuo da kontrole proizvedene hrane koje se moraju odraditi kroz sustav pokazuju kako je kod nas najvećim dijelom hrana visoke kvalitete što daje dodatnu sigurnost našim građanima. Kada je sigurnost hrane u pitanju, ministar tvrdi da će se u Hrvatskoj i dalje primjenjivati najviši standardi znanosti i struke. Upozorio je da u Hrvatskoj još uvijek ima 70 četvornih kilometara poljoprivrednog zemljišta zagađenog minama, ali je i uvjeren kako bi do kraja 2018. godine i ono moglo biti očišćeno i stavljeno u kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju.

Obijest i pothranjenost

Izvršni direktor EFSA-e Bernhard Url pohvalio je desetogodišnju suradnju s HAH-om kao važnim partnerom u značajnim projektima. “Impresioniran sam relevantnošću znanstvenih projekata kojima rukovodi HAH. To je golem doprinos sigurnosti hrane”, kazao je Url. Podsjetivši kako je unatrag nekoliko godina Europom haralo kravlje ludilo, Url je istaknuo kako se iz toga mnogo dalo naučiti o procjeni rizika, koju treba odvojiti od upravljanja rizikom.

“Procjena rizika mora biti utemeljena na znanstvenim činjenicama bez utjecaja politika ili biznisa na njene rezultate. Predviđanje rizika moramo uklopiti u sigurnost hrane. U skoroj budućnosti morat ćemo prehraniti 10 milijardi ljudi”, smatra Url. “Prije žetve i u žetvi se gubi 30 posto hrane, a u Središnjoj Europi bacamo 30 posto kupljene hrane. Uz to moramo imati na umu i da više od 800 milijuna ljudi odlazi u krevet gladno. Obijest i pothranjenost u istom društvu su izazovi. Moramo se nositi i s globalizacijom čija je posljedica da s kupnjom roba uvozimo i rizike. Procjene rizika ne možemo zadržati samo na EU nego ih moramo podići na globalnu razinu. Budućnost je dakle na globalnoj procjeni rizika”, zaključio je poručio je izvršni direktor EFSA-e. 

Jakovina: Želimo biti zemlja slobodna od GMO-a

Jasno smo se odredili da želimo biti zemlja slobodna od GMO-a i ne želimo proizvodnju takve hrane. Dovoljno smo bogati kvalitetnim poljoprivrednim tlom, vodom i nezagađenim zrakom i takvi želimo ostati. Nećemo se i ne možemo pretvoriti u velike masovne proizvođače hrane, želimo raditi na kvaliteti, na izvrsnosti i to uz hrvatske farmere i hrvatske proizvođače hrane, istaknuo je Jakovina. Dodao je kako je iz IPARD-a za poljoprivredu iskorišteno više od 70 posto sredstva.

Na natječaju za sredstva iz EU fondova s kojim izlazimo do 15. listopada bit će iskorištena 1,2 milijarda kuna. Na ovom natječaju je prošlo tristotinjak najboljih projekata, a već potkraj listopada raspisujemo idući natječaj za mjeru 4 (investicijsko ulaganje, ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu), dodao je Jakovina. 

 

Svetozar Sarkanjac

 

Infobox (jednostavan okvir): Kraljičak: Hrvatska mora i stvarati vlastiti prehrambeni proizvod

Hrvatska mora početi stvarati vlastiti prehrambeni proizvod. Svjedoci smo da imamo monopolističke prehrambene industrije koje ne trebaju proizvode hrvatskoga sela. Moramo stvarati novi sustav koristeći sredstva, ali i praksu EU-a i poticati konkurentnost hrvatskog proizvoda. Samo tako možemo vratiti život u naša sela, a time i povećati proizvodnju hrane i smanjiti njen uvoz što je najveći problem hrvatskog gospodarstva, rekao je Željko Kraljičak, osječko-baranjski dožupan. Hrvatska mora donositi mjere, imati modele i politiku koja će poticati hrvatsku proizvodnju hrane. Izgubili smo trend prepoznavanja vlastitog tržišta i stvaranja preduvjeta za opstanak na hrvatskom tržištu kao proizvođač hrane. Jasno je stoga da moramo imati jasnu politiku prema poljoprivredi te poticati modele i programe koji će stvarati nove vrijednosti, novu proizvodnju hrane i činiti naše tržište samodostatnim kad je u pitanju proizvodnja hrane, poručio je Kraljičak.

Hitovi: 6725

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb